Uskok je pokrenuo istragu protiv 16 osoba koje tereti da su prikupili više od četiri milijuna eura od lakovjernih ulagača koji su ‘nasjeli’ njihovim lažima da će im novac oploditi na međunarodnom tržištu deviza Forex ili u novoosnovanoj austrijsko-britanskoj banci.

Na čelu skupine navodno su trojica muškaraca u dobi od 49, 50 i 44 godine koji su ostale osumnjičenike povezali u prevarantsku skupinu od studenoga 2004. do sredine 2011. godine, na području Rijeke, Zagreba, Istre, Slavonije i Međimurja.

Lažno tržište deviza i nova inozemna banka

Od svojih su žrtava, tvrdi Uskok, uzimali novac “neistinito prikazujući da će se uplaćeni ulozi plasirati u trgovanje devizama Forex”, ali i da će se “ulagati u osnivački kapital fiktivne novoosnovane austrijsko-britanske banke u Hrvatskoj”. Lakovjernima su obećavali i mogućnost povoljnog kreditnog zaduženja kod nove banke iako, kako je izvijestio Uskok na svojoj internetskoj stranici, “od Hrvatske narodne banke nisu ni zatražili takovo odobrenje”.

Prijevara je realizirana preko tvrtki u kojima su prva dvojica osumnjičenika bili odgovorne osobe, dok su se ostali okrivljenici, prema ranijem dogovoru, ulagačima predstavljali uglavnom kao agenti tih tvrtki.

“Okrivljenici su ulagačima neistinito prezentirali mogućnost velike i brze zarade ulaganjem u Forex, odnosno u osnivački kapital novoosnovane banke u Hrvatskoj. Također su im neistinito prezentirali da će im se, na temelju ulaganja u Forex, uz minimalni rizik isplatiti visoka dividenda dok će glavnica ostati neizmijenjena i apsolutno osigurana od gubitka kao i da novac neće biti iznesen iz Hrvatske, odnosno da će postati dioničari navedene banke s podružnicom u Hrvatskoj na koji način će steći mogućnost dobivanja kredita s manjom kamatnom stopom”, izvijestio je Uskok.

Kako bi prikrili da prikupljeni novac neće biti uložen u trgovanje devizama, odnosno u osnivački kapital banke te kako bi privukli što više ulagača, dvojica organizatora prevarantske skupine su 2006. i 2007. u hotelima u Rijeci i Opatiji u više navrata iznajmljivali prostore u kojima su agenti zainteresiranim ulagačima prezentirali način, minimalne iznose ulaganja te moguću zaradu.

Prezentacije održavali i u Austriji

Godinu kasnije su u više navrata prezentacije održavali i u hotelima u Grazu, gdje su govorili o dotadašnjim navodnim ulaganjima i dogovarali daljnje korake. Ulagačima su za uplaćene iznose predavali i lažne uplatnice na njemačkom jeziku, kao i isplatnice s naznačenim navodnim profitom i fiktivne dionice na kojima je bio naveden ‘siguran’ iznos glavnice od 5000 eura.

Kada su ulagači počeli sumnjati u istinitost njihovih tvrdnji, agenti su im predavali certifikate na kojima su bili naznačeni fiktivni iznosi zarade. Većini ulagača su davali i šifru za ulazak na internetsku stranicu putem koje su trebali biti obaviješteni o stanju uloga, modalitetima i vremenu isplate, uvjeravajući ih da će konačna isplata uslijediti u prvoj polovici 2011. No, rokove su nakon toga prolongirali do 2017.

  • “U početku su okrivljenici pojedinim ulagačima isplaćivali određene iznose novca prikazujući im da se radi o ostvarenim mjesečnim kamatama i prinosima iako se radilo o novcu koji su ulagali drugi ulagači, s ciljem da ih potaknu na uplaćivanje još većih iznosa”, otkriva Uskok.

Milijunski plijen lažni agenti su predavali organizatorima prevarantskog lanca koji su većinu novca zadržali za sebe, a ostalim okrivljenicima isplaćivali oko tri posto provizije. Uskok sumnja da je prijevarom prikupljeno najmanje 4.087.788 eura.

Neslužbeno se doznaje da ova istraga, osim jedne osobe osumnjičene u oba slučaja, nema veze sa starim slučajem Forex u kojem se na zagrebačkom Županijskom sudu već sudi prevarantima koji su od čak 700 ulagača navodno uzeli više od 130 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO:Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.