Svjetska zajednica mora pronaći odgovarajuć odgovor na uništavanje kulturne baštine, poput drevnih građevina u Siriji i Maliju koje su uništili radikalni islamisti, objavio je u subotu UNESCO.

Glavna direktorica te svjetske organizacije Irina Bokova rekla je da je vlastima trebalo neko vrijeme da reagiraju na ono što su napravili ekstremisti.

Ekstremističke grupe nastojale su počistiti teren zbog progona manjina i učvršćenja vlasti “kulturnim čišćenjem”, zatirući tragove njihovih kultura , kazala je u intervjuu za Reuters u Kabulu.

Prije petnaest godina, afganistanski su talibani zloglasnim primjerom pokazali na koji način njihovo kulturološko čišćenje funkcionira, kada su 2001. raznijeli dvije veliike statue Bude, uz objašnjenje da su to neislamski kipovi.

Spomenula je i rušenje srednjovjekovnih hramova koje su 2012. izveli malijski džihadisti u Timbuktuu te uništenje dijelova drevnoga grada Palmire koje su u Siriji počinili pripadnici Islamske države.

“Moram reći da na početku sirijske krize ovakvo ponašanje i uništavanje nismo uzimali za ozbiljno”, rekla je Bokova, nekadašnja bugarska ministrica vanjskih poslova i kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a.

“Čini mi se da sad ljudi shvaćaju o kakvoj je opasnosti riječ. Sada svi ozbiljno shvaćaju opasnost od uništenja kulturne baštine jer je to dio strategije kojom se ektremisti služe”, kazala je, dodavši kako se svijet još uvijek uči na koji se način treba suočiti s ovim problemom. “Mislim da je ovo nov fenomen i tražimo odgovarajuć odgovor na njega”, rekla je Bokova.

Jedan od primjera suočavanja s problemom je prošle godine usvojena rezolucije UN-ova Vijeća sigurnosti 2199 koja će se usredotočiti na ilegalnu trgovinu antikviteta, uz protuzakonitu trgovinu naftom i taocima. Na taj način, a to je samo jedan od primjera, međunarodna zajednica kani zatvoriti priljev novca grupama poput Al Kaide i Islamske države.

Drugi primjer je suđenje radikalnom islamistu Ahmadu al Fakiju al Mahdiju na Međunarodnome kaznenom sudu zbog uništenja vjerskih mjesta u Timbuktuu.

Bokova je u petak s afganistanskom vladom potpisala sporazum o kulturnoj zakladi čiji je cilj potaknuti napore na promicanju kulture i ponovno istaknuti važnost kulturnog i nacionalnog identiteta.

Zasad se još ne zna u kojoj mjeri takav program može uspjeti u zemljama s različitim vizijama društvenoga, vjerskog i kulturnog identiteta. U Afganistanu, zemlji u kojoj se govori više od 30 jezika i u kojoj žive pripadnici brojnih različitih nacionalnosti, opustošenoj građanskim ratom i sukobima koji traju posljednja četiri desetljeća, pojam kulturnog identiteta ostaje posebno podložan vanjskim pritiscima.

“Ne kažem da će to biti jednostavno, no prijeko je potrebno. A odnekud moramo početi”, kazala je Irina Bokova.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.