Jemenske žene rađaju u spiljama kako bi izbjegle zračne napade, u ratom razapetoj Siriji raste broj dječjih brakova, a u istočnoj Ukrajini, gdje sukob traje već dvije godine, sve je više obiteljskog nasilja, izvijestile su u ponedjeljak humanitarne agencije.

Iako su ovakvi scenariji tipični za tegobe koje prolaze žene u ratnim zonama ili mjestima katastrofe, nedovoljno se radi na tome da se pomogne njihovim potrebama, osim omogućavanja osnovne humanitarne pomoći, rekao je Babatunde Osotimehin, izvršni direktor Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA).

“Fokus je na vodi, hrani i skloništu, stvarima koje su važne u spašavanju, no u vrijeme konflikata i katastrofa život se i dalje događa, uključujući i seks i rađanje”, rekao je Osotimehin u intervjuu fundaciji Thomson Reuters u Londonu.

Brojne studije pokazuju da su žene pogođene ratom ili katastrofama ranjivije mete seksualnog zlostavljanja, spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, dodao je Osotimehin.

UNFPA-ov izvještaj od prošlog prosinca pokazuje kako svakog dana u takvim zemljama zbog komplikacija pri trudnoći i rađanju premine više od 500 žena.

“Postati majkom teško je čak i u mirnim vremenima. Ali biti trudna u ratu, na brodu s krijumčarima ili u izbjegličkom kampu doista je zastrašujuće”, zaključuje ovaj liječnik i bivši nigerijski ministar zdravstva.

Proteklih godina sve je više humanitarnih kriza, pa trenutno pomoć treba oko 100 milijuna ljudi, zbog čega su žensko zdravlje i reproduktivna prava samo naknadna misao, smatra Osotimehin.

UN : potrebna hitna pomoć ženama u zonama sukoba

UNFPA je u veljači objavila kako joj je potrebno 107 milijuna dolara za potrebe žena i djevojaka u ratu u Siriji, najvećoj svjetskoj humanitarnoj krizi.

Četiri od oko 13,5 milijuna ljudi u Siriji kojima treba pomoć su žene i djevojke u fertilnoj dobi, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda, a među onima koji su potražili sklonište u susjednim zemljama ih je 1,2 milijuna.

Osotimehin je naglasio kako u Siriji očajni roditelji koji se boje za sigurnost svojih kćeri pristaju na dječje brakove, nadajući se kako će im to osigurati sigurnost, hranu i druge potrebe.

U ostalim ratom zahvaćenim državama potrebe žena i djevojaka jednako su hitne.

Liječnici bez granica objavili su u veljači da trudne žene u Jemenu, u kojem rat traje više od godinu dana, sklonište za rađanje traže u spiljama umjesto da poduzmu rizik odlaska u bolnicu.

Ostimehin će se na prvom humanitarnom summitu koji će se ovog mjeseca održati u Istanbulu, založiti kod svjetskih vođa i humanitarnih agencija da potrebe žena i djevojaka učine ključnim dijelom standardnog humanitarnog djelovanja.

“Vrlo je važno usmjeriti humanitarnu pomoć u zaštitu žena u fertilnoj dobi kako bi zaustavili njihovu trenutnu i spriječili buduću patnju, no sadašnji resursi nisu dovoljni”, rekao je.

Svjetski vođe u ožujku su pokrenuli novi program za žene, mir i sigurnost koji uključuje radionice, osposobljavanje i putokaze kojima će osigurati da ravnopravnost spolova i potrebe žena postanu integralni dio humanitarnog djelovanja.

Iako ne nedostaje govora o potrebama žena u zonama sukoba, premalo toga s riječi prijeđe na dijela i koordiniranu akciju, smatra Osotimehin.

Ujedinjeni narodi su 2000. godine usvojili rezoluciju o ženama, miru i sigurnosti, a 2013. su donatori i međunarodne agencije pozvane na djelovanje u sprječavanju nasilja nad ženama u iznimnim situacijama. Na summitu u Londonu 2014. dogovoreni su koraci protiv nekažnjavanja upotrebe silovanja kao ratnog oružja.

Usprkos tim naporima još uvijek nije jasno koliko se novca daje za rješavanje ovih problema pošto ne postoji jedinstven način izvještavanja o financiranju, zaključuje Osotimehin.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.