Crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić u utorak je bio prvi kandidat za glavnog tajnika UN-a koji je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) predstavio svoj program ističući da je stanje međunarodnog mira zabrinjavajuće i da u načinu rada svjetske organizacije treba uvesti promjene.

Najmlađi od osmero kandidata koji se u tri dana predstavljaju u sjedištu svjetske organizacije, 39-godišnji Lukšić govorio je kao predstavnik “male, ali ponosne zemlje burne prošlosti” koja pretendira da upravo njezin predstavnik naslijedi Ban Ki-moona u siječnju 2017., kada napusti dužnost nakon dva petogodišnja mandata.

Međunarodna zajednica u prevelikom broju sukoba u svijetu nije mogla spriječiti i prekinuti krvoproliće, zaustaviti patnje i stradanja milijuna ljudi, rekao je Lukšić pred Općom skupštinom, priopćilo je crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Kompleksni izazovi kao što su suvremeni i dugotrajni sukobi, teške humanitarne situacije, valovi migranata, širenje međunarodnog terorizma i nasilnog ekstremizma testiraju sposobnost zaštite Povelje UN i osiguranja efikasne zaštite civila, osobito onih najranjivijih, rekao je Lukšić.

Predsjednik Skupštine Mogens Lykketoft je nešto ranije u utorak istaknuo da bi idealni kandidat trebao biti neovisna, jaka, moralna osoba, s velikim političkim i diplomatskim i talentima vođenja i da bi prioriteti budućeg tajnika trebali biti borba protiv klimatskih promjena, promocija mira i pritisci na velike sile, te reforma UN-a.

Partnerstva s regionalnim i subregionalnim organizacijama jedan je od očitih i dosad nedovoljno iskorištenih načina, rekao je Lukšić te objasnio da to znači i jačanje regionalne suradnje.

Istaknuo je da je s kolegama iz regije i  Europske komisije prije tri godine inicirao efikasni format Zapadnobalkanske šestorke, kao dio širih regionalnih inicijativa. Taj mehanizam služi za gospodarsku i političku suradnju, a ujedno je i sredstvo za preventivnu diplomaciju i druge je regije mogu preslikati, rekao je.

Lukšić drži da se “moraju provesti određene promjene u načinu rada UN-a” pa je potrebno osigurati veću učinkovitost kroz uspostavljanje UN-ove Skupine za mirovne operacije koju bi blisko nadzirali glavni tajnik i njegov zamjenik.

To bi omogućilo Vijeću sigurnosti i Komisiji za izgradnju mira potrebni i unaprijeđeni uvid koji će pomoći donošenju boljih odluka i unaprijeđenju koordinacije“, naveo je Lukšić.

U tri dana u New Yorku predstavljaju se četiri muškarca i četiri žene, no nitko od njih nema sve glasove.

Među  favoritima je ravnateljica Unesco-a, Bugarka Irina Bokova, bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark koja vodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj i bivši Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice,  Portugalac Antonio Guterres.

Popis nadopunjavaju bivši slovenski predsjednik Danilo Turk, četvero balkanskih ministara vanjskih poslova, bivših ili sadašnjih, iz Hrvatske Vesna Pusić, iz Moldavije Natalia Gherman, Srđan Kerim iz Makedonije te crnogorski Igor Lukšić.

Vesna Pusić je u utorak za dvije hrvatske televizije rekla da će u srijedu pred svjetskom organizacijom “braniti boje Hrvatske”, unatoč “kontroverzama i dilemama” oko svoje kandidature u domaćoj politici.

Njezinu je kandidaturu 2015. istaknula bivša vlada lijevog centra, a nova vladajuća desna koalicija ne podupire je smatrajući da odluku o hrvatskom kandidatu trebala donijeti nova vlada. Pusić u svom programu ističe pojednostavljenje modela odlučivanja i izvještavanja u UN-u koji smatra netransparentnim.

Ustrajat će na političkom rješavanju globalnih sukoba, mobilizirati što više država na uključivanje u program razvojne pomoći i inzistirati na jačanju stanja ljudskih prava u svijetu.

Svaki kandidat ima na na raspolaganju dva sata za izlaganje i odgovaranje na pitanja.

Desetljećima se izbor događao iza zatvorenih vrata između pet velesila, stalnih članica Vijeća sigurnosti (Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Kina i Francuska).

Ovaj put je Opća skupština tražila da postupak bude otvoreniji, barem formalno, premda petorica ‘velikih’ imaju zadnju riječ.

Postupak izbora će najvjerojatnije u srpnju početi 15 članica Vijeća sigurnosti uz više krugova tajnog glasovanja. U rujnu će Vijeće predložiti Skupštini samo jedno ime kako bi se izbor potvrdio.

Pedeset šest zemalja, među njima Japan i Njemačka, prihvatilo je poziv Kolumbije da nakon osmorice muškaraca na čelno mjesto UN-a dođe žena.

Među pet stalnih članica Vijeća, samo se Velika Britanija jasno očitovala u tom smislu.

Rusija zahtijeva da novi glavni tajnik bude iz Istočne Europe, jedinog područja koje još nije bilo zastupljeno na toj dužnosti.

Prijenos vlasti se događa u vrijeme kada je UN sučeljen s najtežom izbjegličkom krizom u svojoj povijesti i s ratovima u Siriji, Jemenu i Južnom Sudanu. U takvim okolnostima, neki diplomati traže snažnu i komunikativnu osobu koja će biti “više general nego tajnik”, rekao je jedan od njih.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.