Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na pad ukupnih kreditnih plasmana za 1,3 posto na godišnjoj razini, čemu je uz razduživanje poduzeća i građana, po ocjeni analitičara Raiffeisenbank Austrie (RBA), pridonio pad valutnih kredita, uključujući i kunske uz valutnu klauzulu.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni kreditni plasmani banaka krajem listopada iznosili su 276 milijardi kuna, što je za 2,6 milijarde kuna ili  0,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 3,8 milijardi kuna ili 1,3 posto manje na godišnjoj razini.
“Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio pad valutnih kredita (uključujući kunske uz valutnu klauzulu), dok su čisti kunski krediti zabilježili rast”, ističu analitičari RBA.

Kunski krediti u listopadu, s iznosom od 77,2 milijarde kuna, porasli su za 2,6 milijardi kuna ili 3,5 posto u odnosu na listopad lani, dok su na mjesečnoj razini zabilježili stagnaciju.

S druge strane, valutni krediti su krajem listopada, uz mjesečni pad od 2,6 milijardi kuna ili 1,3 posto, iznosili 198,8 milijardi kuna, dok su na godišnjoj razini pali za 6,4 milijarde kuna ili 3,1 posto.

Obzirom da je više od dvije trećine kredita, ili njih 72 posto, vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,8 posto, a  na mjesečnoj razini za 0,4 posto, statistički je doprinijelo padu kredita iskazanih u kunama.

S druge strane, slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 10 posto, odnosno 9,8 posto u odnosu na kraj prošle godine, statistički je ublažilo pad kredita u kunskom izrazu, navode RBA analitičari.

Napominju i kako su “podaci za listopad potvrdili nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava te sektora stanovništva, dok je sektor države u istom mjesecu, uz mjesečni pad, zabilježio rast kreditnog zaduženja na godišnjoj razini”.

 

  • S udjelom od 19,2 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem listopada iznosili su 53 milijarde kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili pad od 612 milijuna kuna ili 1,1 posto, na godišnjoj su razini porasli za 1,8 milijardi kuna ili 3,5 posto.

 

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem listopada iznosili su 89 milijardi kuna i manji su za 744 milijuna kuna ili 0,8 posto prema rujnu te za 3,3 milijarde kuna ili 3,6 posto u odnosu na listopad lani.

“To potvrđuje nastavak razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama koji datira od sredine 2012.”, kažu analitičari RBA.

Udio kredita poduzećima u ukupnim kreditima smanjio se za dodatnih 0,7 postotnih bodova na godišnjoj razini te iznosi 32,2 posto.

U odnosu na kraj 2014., krediti poduzećima su niži za 3 milijarde kuna ili 3,3 posto, čime je, kažu u RBA, također potvrđen nastavak pada potražnje za domaćim kreditima, pri čemu valja istaknuti da je dio poslovnih subjekata supstituirao domaće kredite s povoljnijim kreditima na inozemnim financijskim tržištima.

Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem listopada iznosili su 125,6 milijarde kuna, što čini 45,5 posto udjela u ukupnim kreditima. Na mjesečnoj su razini ti krediti zabilježili pad za 396,7 milijuna kuna ili 0,3 posto, a na godišnjoj razini već četvrti mjesec zaredom bilježe razmjerno značajan pad od 1,3 milijarde kuna ili 1 posto.

Komentiraj

FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.