Banke krše odredbe zakona o konverziji nudeći dužnicima u ‘švicarcima’ konverziju po nerealno visokim kamatnim stopama, a Hrvatska narodna banka (HNB) najavljuje djelovanje tek nakon što dužnici prihvate konverziju, odnosno “gura glavu u pijesak”, upozorila je u utorak objavljenom priopćenju Udruga kreditnih dužnika (KREDA).

Iz te udruge, naime, tvrde kako su kamatne stope u ponuđenim izračunima konverzija u velikom broju slučajeva previsoke, odnosno da su i po nekoliko puta više od kamata koje su vrijedile za kredite u eurima u trenutku kada su dužnici u ‘švicarcima’ dizali kredite, a prema kojima su po zakonu trebali i biti izrađeni izračuni.

“Iluzija šezdeset tisuća dužnika u švicarskim francima o konačnom dolasku spasonosnog rješenja u obliku konverzije kredita u eurske u nadi da će pravda pobijediti brzo se raspršila nakon što su pristigli prvi izračuni u njihove poštanske sandučiće. Na prvi pogled je odmah bilo jasno da nešto nije u redu. Kamatne stope su u velikom broju slučajeva bile previsoke, a dužnici su se našli u poteškoćama s dokazivanjem da su ih banke još jednom prevarile”, kažu iz KREDA-e.

Tako navode kako je “jedan aktivist udruge dobio dokument od osobnog bankara u Raiffeisen banci koji podupire sve sumnje da se izračuni nisu radili u skladu sa zakonom”, a što potkrepljuju i preslikom tih dokumenata.

“U dokumentima u prilogu je vidljivo da je klijentu u izračunu konverzije kao početna kamatna stopa bila određena iznimno visoka u iznosu od 7,50 posto. S druge strane, iz akcijske ponude banke je vidljivo da je u vrijeme kad je dužnik dizao kredit, u ponudi banke na isti takav eurski kredit kamatna stopa iznosila 4,95 posto. Banka je dakle ovom dužniku godinama zaračunavala u konverziji 2,55 posto višu kamatnu stopu te uopće nije pratila kretanje 12-mjesečnog Euribora, kao što je navedeno u Dodatku koji je dužnik primio uz izračun konverzije. Euribor se mijenjao svake godine, a iz ovog primjera je vidljivo da banka nije mijenjala kamatnu stopu sve do 2011. godine”, stoji u priopćenju.

  • Dodaju i da su primili velik broj obavijesti da pojedine banke ucjenjuju svoje klijente da im neće odobriti konverziju, ako prije potpisivanja aneksa ne podmire u cijelosti dugovanje koje imaju radi manjka nastalog konverzijom.

“Riječ je o još jednom kršenju zakona s obzirom da on jasno navodi da će se način otplate potencijalnog manjka sporazumno dogovoriti između vjerovnika i dužnika. Prema ovom slučaju, taj manjak je često izazvan lažiranjem kamatnih stopa od strane banaka koje megalomanski grabe koliko god stignu”, kažu iz Udruge KREDA.

“Varajući dužnike, banke krše odredbe zakona pokušavajući svoje lažne gubitke još više umanjiti konvertirajući kredite s nerealno visokom i očito lažnom kamatnom stopom, a HNB gura glavu u pijesak i najavljuje djelovanje nakon što dužnici već potpišu malo modificiraniju verziju dužničkog ropstva, a upravo je HNB dala krila bahatom i ucjenjivačkom ponašanju banaka čijim postupcima se njihovi klijenti svakodnevno i masovno zgražaju. Upozoravamo HNB da pasivnim promatranjem i nečinjenjem postaju sudionici u još jednoj smišljenoj prijevari na štetu dužnika čime se ozbiljno dovodi u sumnju postojanje obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Nedopustivo je da HNB kao regulator obavijesti javnost da nadzor nije moguće provesti prije isteka roka za provedbu konverzije”, ističu iz KREDA-e.

Smatraju kako je ovaj slučaj “pokazao da HNB, na čelu s guvernerom, ima ulogu ralice u mećavi koja bankama raščišćava put do još jedne velike pljačke hrvatskih dužnika”.

“Kako je moguće da netko uđe u banku i uzme iz blagajne 50.000 kuna i to se zove krađa, a banka uzme nezakonito klijentu 50.000 kuna i to se zove – jednostrana odluka banke?”, pitaju iz Udruge KREDA.

Stoga pozivaju sve dužnike koji smatraju da su oštećeni postupanjem banke i HNB-a da im se jave, kako bi im Udruga osigurala pomoć oko sastavljanja individualizirane kaznene prijave protiv odgovornih institucija i osoba.

Komentiraj

FOTO:Marko Prpic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.