Izložba “Industrijska baština Hrvatske: baština kao gospodarsko-razvojni resurs”, koja problematizira zaštitu uglavnom zapuštene i zanemarene industrijske baštine u nekadašnjim industrijskim centrima Hrvatske kao i njihovu moguću rehabilitaciju, otvorena je u ponedjeljak navečer u zagrebačkome Muzeju Mimari.

Izložba donosi pregled palete industrijskih postrojenja nastalih u Hrvatskoj u 19. i 20 stoljeću, a podijeljena je u pet cjelina, naslovljenih Zagrebački Paromlin – od spomenika kulture do simbola nekulture, Metropolis – kompleks skladišta riječke luke, BATA /Borovo company town, Industrijska baština grada Siska i Industrijska baština Osječko – baranjske županije.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH organizirala je izložbu u povodu Dana europske baštine u Hrvatskoj 2015. godine, te uz napomenu kako su sva ta postrojenja arhitektonski i građevinski pothvati svoga vremena, a nekad su bila i zamašnjaci razvoja svojih lokalnih zajednica, ali je proizvodnja u njima u međuvremenu prestala i većina ih je već dugo prepuštana zubu vremena i neminovnoj propasti.

 

  • Izložbu je otvorio ministar kulture Berislav Šipuš, ocjenivši da ona nudi pravo objašnjenje riječi baština, kad je o kulturi riječ, ali i istaknuvši da je to “nasljeđe koje obvezuje i zove na odgovornost”.

 

“Znamo već za mnoge projekte koji idu prema europskim fondovima i koji će značiti revitalizaciju tih objekata koji svjedoče o povijesti naše zajednice i koji bi mogli biti veliki kapital”, rekao je Šipuš.

Ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić podsjetio je da su Dani europske baštine manifestacija koja je počela 1985. godine, koja je rasla i širila se istodobno s procesom stvaranja i širenja Europske unije. Dodao je kako se Hrvatska tom opće europskom projektu zaštite kulturnog nasljeđa priključila prije točno 20 godina te Istaknuo da se ova izložba “suprotstavlja sudbini, nudeći na sustavan i sažet način valorizaciju naše industrijske baštine i mogućnosti konzervatorskih rješenja njezina trajnog očuvanja”.

Povjesničar umjetnosti i stručni savjetnik u Ministarstvu kulture Krešimir Galović rekao je da izložba svojim naslovom nastoji problematizirati baštinu kao važan gospodarsko-razvojni resurs, pri čemu je temeljno pitanje kako revitalizirati spomenike kulture i učiniti ih ekonomski samoodrživim i profitabilnim.

“Spomeničkoj baštini treba pristupiti kao važnom čimbeniku koji kroz pozitivne razvojne revitalizacijske procese može pridonijeti gospodarskom razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i, konačno, unaprjeđenju života lokalne zajednice”, zaključio je Galović.

Komentiraj


FOTO:Hina/ Dario GRZELJ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.