U Zagrebu gostovao istaknuti europski književnik Cees Nooteboom

Autor:

Hina/ Dario GRZEL

Nizozemski pisac Cees Nooteboom prije pedeset je godina krenuo na svoje prvo putovanje s kojega se nikada nije doista vratio kući, otkrivši strast za lutanjem koja je rezultirala nizom knjiga proze, poezije, putopisa i eseja u kojima miješa dokumentarno s fikcijom, u snažnoj kombinaciji lirike, introspekcije i mudrosti.

Danas jedan od najvažnijih suvremenih europskih književnika, kojega kritika naziva modernim hodočasnikom “inteligencije povjesničara, hrabrosti pustolova i strasti pjesnika”, Nooteboom je u četvrtak gostovao u Zagrebu gdje je u organizaciji svojega hrvatskog nakladnika Frakture u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) s hrvatskim čitateljima razgovarao o svojoj književnosti, interesima i idejama.

Razgovor s književnikom vodio je pisac i urednik u Frakturi Roman Simić Bodrožić, koji je Nootebooma ugostio i prilikom njegova prvog posjeta Hrvatskoj 2012., kada je tu doputovao kao gost Festivala europske kratke priče (FEKP).

Istaknuo je kako je riječ o autoru raznih žanrova, prozaiku, piscu kratkih priča, putopiscu i pjesniku “golema ali vrlo koherentna opusa književnih djela koje povezuje upravo putovanje – putovanje preko granica žanrova, ali i granica općenito”.

“Na svoje sam se prvo putovanje uputio biciklom kad sam imao tek 17 godina i na neki se način nikada nisam vratio kući”, kazao je Nooteboom, koji je uspjeh kao romanopisac ostvario već sa svojim prvijencem “Filip i ostali” (1954.). Sama ideja prelaska granice za njega je predstavljala jednu iznimno važnu prekretnicu, jer ga je zamisao granice kao imaginarne crte razdvajanja oduvijek fascinirala, pojasnio je.

Prvi je prelazak za njega otvorio svijet novih mogućnosti, a upravo su se putovanja pokazala ključnim izvorom spoznaja koje su odredile i usmjerile njegovu književnost, kazao je. “Razmišljajući o tome što je pisanje u stvari, shvatio sam da sam pisati počeo vrlo mlad, s nedovoljno onoga što bismo mogli nazvati poznavanjem svijeta. Nisam imao ‘prtljage’ potrebne ukoliko se ozbiljno želite baviti pisanjem”, istaknuo je pisac.

Putovanja su mu dala jedino obrazovanje koje je ikada stekao, povrh četiri godine koje je proveo obrazujući se kod redovnika, gdje je poslan nakon što mu je u ratu poginuo otac a majka se preudala za vrlo religioznog čovjeka, napomenuo je.

“Upravo su mi putovanja otkrila što je svijet zapravo; to je bila ona pustinja koju morate preći kako biste došli do suštine onoga što ste htjeli reći. To sam uspio otkriti i shvatiti putujući”, pojasnio je.

Jedna od Nooteboomovih knjiga dostupnih na hrvatskom je i putopis “Skitnje do Santiaga”, u prijevodu s nizozemskog Radovana Lučića, podnaslovljen kao “bilješke modernog hodočasnika po Španjolskoj”; knjiga za potrebe koje je pisac do Santiaga na hodočašću propješačio 800 kilometara što, kako je istaknuo, “nije ni jednostavan ni lagan put”.

U Španjolsku se, “posve neočekivano za ono vrijeme”, zaljubio, a upravo je mediteranska kultura ona nit koja povezuje čitav njegov opus.

Prozaik, pjesnik, putopisac i esejist, Nooteboom je napisao 22 knjige putopisa, četiri knjige eseja, 14 knjiga poezije, te jednako toliko romana i zbirki priča, među kojima se ističu romani “Vitez je umro” (1963.), “Rituali” (1980.), “U Nizozemskoj” (1984.), “Priča koja slijedi” (1991.), “Dušni dan” (1998.) i “Izgubljeni raj” (2004.), knjiga pripovijedaka “Noću dolaze lisice” (2009.), te putopisi “Noć u Tunisu” (1965.), “Skitnje do Santiaga” (1992.) i “Hotel Nooteboom” (2002.).

Dobitnik niza najvažnijih nizozemskih i drugih europskih književnih nagrada, čija su djela prevedena na više od dvadeset svjetskih jezika, Nooteboom ističe kako pisanje za njega nikada ne predstavlja lagan, već “ugodan zadatak, ali uz izuzetne napore”, a u svojoj fikciji koristi dosta od onoga što prikupi putujući svijetom kao putnik: “Neke od svojih romana nikada ne bih mogao napisati da nisam putovao”, kazao je.

Fraktura je objavila šest prijevoda njegovih knjiga, posljednji od kojih je roman “Noću dolaze lisice” koji je prevela Romana Perečinec, u kojemu kroz osam “melankoličnih priča” smještenih na obale Mediterana, “uz kap oporog humora i s puno mudrosti” Nooteboom progovara “o ljubavi i gubitku, prijateljstvu i umjetnosti”.

Putovanja, Nooteboomovi na hrvatski prevedeni naslovi, autorova fascinacija Posejdonom, europska ali i svjetska povijest i kultura, bile su samo neke od tema na Frakturinoj tribini “Razotkrivanje”, koja je u MUO privukla velik broj zainteresiranih obožavatelja toga filozofa i kozmopolita.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)