U Srbiji se u petak, uz neznatnu pozornost javnosti i medija, obilježava deseta obljetnica smrti Slobodana Miloševića, koji je na današnji dan prije 10 godina umro od infarkta u pritvoru Haškog suda (ICTY), gdje mu je suđeno za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) i nekadašnji Miloševićev blizak suradnik Ivica Dačić u autorskom tekstu za Večernje novosti napisao je da je 10 godina od smrti Slobodana Miloševića malo za ozbiljan povijesni sud, ali da svi njegovi suradnici ili partneri danas znaju da bez njega ne bi bilo ove, drugačije Srbije.

“Novo stoljeće je  počelo bez njega (Miloševića) kao političara, ali prvih deset godina novog milenija obilježila je, pored tragičnog Đinđićevog kraja, i Miloševićeva smrt”, ocijenio je Dačić.

On kaže da Srbija deset godina posle Miloševićeve smrti izgleda drukčije i da je blizu Europske unije, uz povjerenje i poštovanje stečeno u svijetu, prijateljstvo s Rusijom i pregovore s Prištinom.

Na grob Slobodana Miloševića u Požarevcu vijence i cvijeće položili su počasni predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Milutin Mrkonjić, predsjednik Pokreta socijalista (PS) i ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin, nekadašnji Miloševićev suradnik i haški osuđenik bivši premijer Srbije Nikola Šainović, odvjetnik Toma Fila, te vođa Srpske radikalne stranke (SRS) i haaški optuženik Vojislav Šešelj.

“Srbija se nepravedno odrekla i nepravedno zaboravila Slobodana Miloševića, a država se krajnje nedolično ponijela prema bivšem predsjedniku kada nije dozvolila da bude pokopan kao državnik”, ocijenio je za list Danas Mrkonjić.

Vulin, nekadašnji glasnogovornik Jugoslavenske ljevice (JUL) Miloševićeve supruge Mire Marković, ocijenio je kako jedno desetljeće “nije dovoljno vremena da povijest da konačni sud o nekome ili o vremenu u kojem je živio, ali da je više nego dovoljno da se laži koje su o njemu govorili i na osnovu kojih je rušen zauvijek rasprše”.

“Istina o Miloševiću je u ovom narodu doboljno dugo i dovoljno duboko i ona se ne može promijeniti”, rekao je Vulin, čiji je Pokret socijalista dio vladajuće koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom.

Vulin je rekao da je Milošević umio pogriješiti u izboru svojih prijatelja, ali da su “neprijatelji nepogrješivo birali njega”.

“Miloševića su napadali zbog Srbije, a nisu Srbiju napadali zbog Miloševića”, rekao je Vulin, koji drži da se Miloševićeva obitelj treba vratiti u Srbiju i “dobiti bar elementarnu pretpostavku nevinosti kao bilo koje drugo ljudsko biće”.

  • U povodu  prijedloga da obitelji Milošević omogući povratak u Srbiju, Mrkonjić je rekao kako “od vlade u kojoj su Srpska napredna stranka i SPS treba očekivati takvu odluku”, ali i da “ranije vlade sa Demokratskom strankom na čelu to nisu željele”.

 

“Drukčije Srbije ipak ne bi bilo da nije bilo njega, i da nismo imali što da naučimo iz svega što je on radio, i iz njegovih grešaka i iz njegovim pravilnih poteza”, ocijenio je.

Milošević je umro od infarkta u pritvoru Haškog suda  tijekom suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na teritoriju bivše Jugoslavije.

Državne vlasti nisu dopustile da se Milošević pokopa u Beogradu uz državne počasti, pa je pokopan u dvorištu obiteljske kuće u rodnom Požarevcu, u sumrak, a pokopu nije nazočio nitko od članova najuže obitelji jer, navodno, “nisu dobili dovoljna jamstva za svoju sigurnost”.

Miloševićeva supruga Mirjana Marković napustila je zemlju 23. veljače 2003., a sin Marko je otišao odmah pošto je Milošević 5. listopada 2000. bio prinuđen priznati poraz na izborima za predsjednika SR Jugoslavije i sad oboje žive u Rusiji, dok je kći Marija u Crnoj Gori.

Miloševićevom pokopu nazočili su najviši dužnosnici SPS-a, izuzev Ivice Dačića koji je kasnije postao predsjednik SPS, tadašnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke i današnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov, poslanik ruske Dume Sergej Baburin i general Leonid Ivašov, te bivši američki državni odvjetnik Remsey Clark.

Preokretom u Miloševićevoj političkoj karijeri smatra se  njegov govor 28. lipnja 1989. na Gazimestanu, na proslavi 600 godina Kosovske bitke koji je označio početak velikosrpske borbe za teritorijalnim proširenjem na račun drugih republika i pokrajina, a njegovu vladavinu obilježio je “slovenski rat”, ratovi u Hrvatskoj i BiH, te na koncu ratni sukob na Kosovu i NATO bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije.

Kao predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) bio je dva puta predsjednik Srbije, a potom i predsjednik SR Jugoslavije, a njegov je režim okončan u listopadu 2000. pobjedom kandidata udružene Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislava Koštunice na izborima za predsjednika SRJ.

Milošević je potom uhićen 1. travnja 2001. zbog zloporabe službenog položaja, temeljem uredbe vlade Srbije, izručen je Haškom sudu  28. lipnja 2001.

U ICTY je suđenje Miloševiću započelo u veljači  2002., sudski proces je trajao je četiri godine, ali nije doveden do kraja jer je u 64. godini umro od infarkta.

Komentiraj


FOTO:Screenshot/YouTube
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.