U splitskoj Galeriji Meštrović u četvrtak je počela dvodnevna znanstvena konferencija “Skulptura na raskrižju između društveno-plitičkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije”, na kojoj će znanstvene radove o skulpturama i spomenicima predstaviti 21 stručnjak iz Hrvatske, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Srbije i Makedonije.

“Ova je znanstvena konferencija dio projekta Hrvatske zaklade za znanost kojemu je cilj istražiti fenomene modernog kiparstva u Hrvatskoj. Međutim, kako nije moguće promatrati hrvatsko kiparstvo kao jednu zasebnu cjelinu bez šireg europskog i svjetskog konteksta, odlučili smo organizirati ovu konferenciju kako bismo sakupili što veći broj međunarodnih stručnjaka koji se na fokusiran način bave fenomenom kiparstva s kraja 19. i kroz cijelo 20. stoljeće,” rekao je Dalibor Prančević, docent na Filozofskom fakultetu u Splitu, koji je organizator konferencije.

“Odučili smo ovu konferenciju održati u Galeriji Meštrović jer je Ivan Meštrović stup modernog kiparstva i skulpture u Hrvatskoj i stoga nema prigodnijeg mjesta za raspravljati o problematici moderne skulpture nego li je njegov muzej,” objasnio je Prančević.

Profesor Odsjeka za povijest umetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Frano Dulibić je istaknuo kako u Hrvatskoj, kao i u prijašnjim vremenima, postoji produkcija skulptura i spomenika koja je “iznimno kvalitetna,” ali ona koja su neprimjerene kvalitete.

“Problem je trenutno s neuređenim odnosima vezano uz postavljanje javih spomenika. Mi nemamo jedinstvenu legislativu za cijelu državu i zbog toga se događa da često dobijemo spomen obilježja koja nisu primjerena po svojoj likovnoj kvaliteti, a zapravo u njih se ulažu velika sredstva,” rekao je Dulibić.

On je kao primjere dobrih spomenika spomenuo Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci, te spomenik Četiri rijeke u Karlovcu posvećen žrtvama iz Domovinskog rata.

“Lokalne zajednice i manje sredine često imaju svoje inicijative i misle da imaju najbolja rješenja, a zapravo često stvaraju spomen obilježja koja nisu izabrana kao likovno kvalitetna rješenja i na koncu nitko se ne brine za njih, pa onda to budu zapuštena spomenička obilježja,” kazao je Dulibić.

Kako je najavljeno, na konferenciji će se raspravljati o modernoj skulpturi i suvremenom spomeniku, temeljnim konceptima moderne skulpture, o skulpturi i sjećanju, o odnosu između arhiva, muzeja i skulpture, te o skulptorskim stazama, to jest o mapiranju umjetničkih utjecaja i odnosa.

Partneri Filozofskom fakultetu u Splitu u organizaciji konferencije su Institut za povijest umjetnosti Novog Sveučilišta u Lisabonu (Portugal) i Fakultet restauracije povijesti umjetnosti na Državnoj Umjetničkoj akademiji u Tbilisiju (Gruzija), a financira je Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekta (IP-2016-06-2112) Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije.

Komentiraj