Parlamentarni odbor za kontrolu slovenskih tajnih službi odbio je u petak prijedlog oporbe da slovenska vojska i građevinska operativa još danas počnu graditi ogradu prema Hrvatskoj zbog migrantskog vala.

Takav su prijedlog dali zastupnici iz redova oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) čiji je član i predsjednik odbora Branko Grims rekao da su tvrdnje kako Slovenija kontrolira stanje s izbjeglicama “smiješne”, da zemlja postaje “usko grlo” schengenskog prostora iz kojega bi mogla biti izbačena i da će se sama pretvoriti u velik izbjeglički kamp.

Ako danas počnu postavljati ogradu na granici s Hrvatskom, slovenski vojnici i građevinske tvrtke mogli bi je postaviti za dva tjedna u cijeloj dužini 671 kilometara kopnene granice, navode u oporbi.

Ravnatelj slovenske obavještajne službe SOVA Zoran Klemenčič zanijekao je međutim tvrdnje oporbenih članova odbora kako se  Europi približava skoro 400.000 novih izbjeglica i migranata koji će proći kroz malu Sloveniju koja postaje “otirač EU-a”. Po njegovim se informacijama, kako kaže, izbjeglički val iz Turske i Grčke prema sjeverozapadu smiruje i stabilizira i nema novih informacija o velikim valovima migranata za idućih nekoliko mjeseci.

  • Alarmantne izjave o tome da će Austrija na granici sa Slovenijom podići žičanu ogradu u petak poslije podne su na brifinzima za novinare i u javnim izjavama zanijekali i ministrica unutarnjih poslova Vesnas Gjerkeš Žnidar, i državni tajnik Boštjan Šefic, rekavši da se stanje na slovenskim granicama normalizira, da je protok migranata ponešto smanjen, a da će biti još sređeniji i mirniji kad Austrija postavi manje barijere za usmjeravanje migranata na granici blizu Šentilja.

Ne smatraju da je to znak da će Austrija zatvoriti granicu za migrante, a niti Njemačka u skoroj budućnosti.

Predstavnici Cerarove vlade pojašnjavaju da će za one izbjeglice koji ostanu u Sloveniji preko zime trebati osigurati prihvatne centre u čvrstim objektima, a razmatra se mogućnost da budu smješteni u jednom vojnom objektu iako nije poznato kojem.

Istodobno, predstavnici vlade koji dosadašnji trošak zbog izbjeglica procjenjuju na desetak milijuna eura u prva dva tjedna, ocijenili su da bi se ti troškovi u idućoj godini mogli popeti na oko 385 milijuna eura za cijelo to razdoblje, što je već uneseno u proračunske planove.

Nešto sredstava dala bi međunarodna zajednica, a računa se i na pomoć Europske unije od koje je za prvih 6 mjeseci izbjegličke krize zatraženo 60 milijuna eura. Trećina potrebnih sredstava osigurala bi se iz kredita, ali je Bruxelles obećao da se to zaduženje neće računati kao dodatni proračunski deficit koji bi ugrozio iduće izvješće što će ga o makroekonomskim neravnotežama  Slovenije objaviti Europska komisija.

Komentiraj

FOTO:EPA/Gyorgy Varga
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.