U Šibeniku se u subotu održava međunarodna Konferencija o ribarstvu. u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu (EP) i članice Odbora za ribarstvo EP-a, Ruže Tomašić koja je u Hrvatskom narodnom kazalištu okupila ribare i stručnjake za ribarstvo iz Hrvatske i Europske unije.

Niz domaćih i europskih donositelja odluka, stručnjaka i predstavnika ribara na konferenciji će u tri panela raspravljati  o trima različitim ribarskim sektorima – ‘Kočarima i plivaričarima’, ‘Malim gospodarskim ribolovnim alatima’ i ‘Ribolovu za osobne potrebe’.

“Podržavam sve ribare. Jadransko more pripada svima nama, svi trebamo živjeti od njega, ali trebamo i vraćati nešto tome moru. Nažalost, naši ribari su doista posvađani, a kad ste posvađani između sebe onda znate da je tako lakše bilo kojoj vladi koja dođe da vam nametne svoje mišljenje. Ako ste vi ujedinjeni, ako točno znate što hoćete, onda će te vlade morati slušati vas”,  rekla je uvodno hrvatska europarlamentarka Tomašić.

Tomašić: Glas ribara puno se ne čuje ni u Europskom parlamentu

Ocijenila je da se glas ribara puno ne čuje ni u Europskom parlamentu, pa da zato treba iskoristiti šibensku Konferenciju kao priliku za jedan početak, kako bi sjeli i dogovarali se na korist sviju.

Europarlamentarka Tomašić rekla je kako su se neke stvari potpisale u pretpristupnim pregovorima s EU, koje ne odgovaraju hrvatskom ribarstvu,, jer, kazala je “ono što odgovara Portugalu, Njemačkoj ili Nizozemskoj, ne odgovara nama na Jadranskom moru, koje nije kao druga mora”.

“Zato se moramo izboriti za sebe, moramo natjerati Europsku komisiju da dođe ovdje i da vide o čemu se radi. Ne može se u Bruxellesu donositi zakon o Jadranskom moru, a da se nema pojma kako Jadransko more izgleda, koje su ribe u tome moru i kako naši ribari žive’, rekla je Tomašić na početku šibenske Konferencije, koju je kao domaćin pozdravio dopredsjednik njezine Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Nikica Penđer, dogradonačelnik Šibenika.

 

Prof. Soldo: Hrvatska treba biti proaktivnija u zajedničkoj ribarskoj politici EU

Redoviti profesor Odjela za studije mora na splitskom Sveučilišta, Alen Soldo, izjavio je novinarima uoči prvog panela “Kočari i plivaričari” kako je najvažnija stvar šibenske Konferencije u tome što pokazuje da je Europa ušla u Hrvatsku, što mi izgleda još nismo shvatili. Naglasio je da se cjelokupna ribarska politika vodi unutar EU kroz takozvanu zajedničku ribarsku politiku, gdje bi Hrvatska “definitivno trebala biti proaktivniji, a ne samo čekati da dođu konačni prijedlozi i onda ih prihvaćati ili ‘gasiti požare’ u slučaju da nečim nismo zadovoljni”.

Ocijenio je kako je najveći problem ulaska Hrvatske u EU glede problematike ribarstva, da iako smo se dugo pripremali, ušli smo nepripremljeni i, nažalost, tako i dalje djelujemo.
“Hrvatska od 2011. godine zna da planovi upravljanja i naše tradicionalno ribarstvo moraju biti vezani za tzv. planove upravljanja, jer smo još tada prošli pregovore i znali smo da moramo napraviti planove, ali”, kazao je prof. Soldo, “većina planova za upravljanje ni danas nije odobreno od Europske komisije i prema tome upitno je s kojim legalitetom naše ribarstvo zapravo postoji”.
Na pitanje novinara istaknuo je kako mali ribolov treba definirati kroz zajedničku ribarsku politiku i kako Hrvatska može odrediti da se taj dio ribolova izbaci iz samog ribarstva i onda, eventualno kroz nekakve kulturne vrijednosti, pokuša ga očuvati. No, ocijenio je hrvatska država još nema nikakav stav o tome.

“Mi nemamo strategiju za ribarstvo ni za danas, a moramo znati što će se događati u budućnosti, odmah reagirati kako bi sve što želimo mogli imati već ugrađeno u trenutku donošenja novih mjera i zakona. Ovako većina tih stvari koje dođu do nas, na neki način budu uobličene i mi tu više ne možemo djelovati onako kako želimo, pa je to gašenje požara’, kazao je Soldo.

Zaključio je da je Hrvatska prije deset godina imala održivo ribarstvo kakvo Europa traži danas. Ali, naglasio je, nizom mjera koje su bile potpuno pogrešne i bez ikakve stručne podloge, mi smo to uništili i ono što danas imamo je posljedica djelovanja svih naših dosadašnjih administracija.

 

Barić: Mali ribari ne žele ulaziti u ‘gospodarski izlov’

O borbi za mali ribolov s novinarima je uoči panela razgovarao i predsjednik Otočnog sabora Denis Barić, rekavši da mali  ribari ne žele ulaziti u gospodarski izlov, u plivaričare i kočare jer su oni organizirani preko svojih sindikata i cehova, dok mali ribari nisu organizirani.

“Uspjeli smo da smo to zaštitili kao tradicionalni način ribolova, kao nematerijalno kulturno dobro i sad nam je želja da taj način ribolova uđe u novi Zakon o morskom ribarstvu kao treća kategorija, tako da bude, uz sportski i rekreacijski, i tradicijski način ribolova, s tim da ministar zajedno s Ministarstvom kulture donese poseban pravilnik kako to provesti. Definitivno treba donijeti zakonsku regulativu kako će to izgledati u praksi, a želja nam je kroz ovu konferenciju i slične, potaknuti Europsku komisiju da se dođe do izmjene mediteranske uredbe, gdje bi se mreže stajačice mogle koristiti u negospodarske svrhe”, naglasio je Barić.

Smatra kako je najveći problem u tome što je prije u Hrvatskoj bilo oko 8.000 korisnika povlastica malog ribolova, a sad je to zakonom regulirano na 3.500 jer se tako ispregovaralo s Europskom komisijom.  Želja Otočnog sabora je da se ne zaustave na toj brojci nego omogući svima na hrvatskim otocima i u priobalju da koriste takav način ribolova i da se on može nasljeđivati.

“Svrha šibenske Konferencije jest da ribari konačno počnu komunicirati jedni sa drugima, a naši ribari su podijeljeni i svaka grupa misli da samo oni zaslužuju loviti u Jadranskom moru i živjeti od njega. Svi ribari koji tu žive trebaju razgovarati i ujedinjeni ići prema ministarstvima i ona će ih onda slušati”,  zaključio je Barić.

Na  Međunarodnoj konferenciji o ribarstvu danas u Šibeniku kao sudionici su, osim prof. Solde i Barića, najavljen i Josip Marković i Mario Rogošić iz Ministarstva poljoprivrede RH, Mato Oberan, predsjednik Ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK), Daniele Kolec iz Udruge ribara Mare Croaticum, Karlo Magić iz Udruge ribara Naše more, Kristijan Zanki iz tvrtke Sardina d.o.o. Postira, Damir Karuza Kalambera, profesionalni ribar s Visa, Franco Biagi iz Europske komisije (DG Mare), Michael Park iz udruge škotskih proizvođača bijele ribe, Brian O’Riordan iz LIFE platforme (Low impact fisheries of Europe), Marta Cavalle, koordinatorica LIFE platforme za Mediteran i Seamus Bonner iz irske udruge Irish Islands Marine resource organisation (IIMRO).

Komentiraj

FOTO:Dusko Jaramaz/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.