I vladajući i oporba u Hrvatskom saboru u utorak su bili jednoglasni oko potpore prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, koji bi konačno trebao riješiti probleme dužnika u RBA i drugim zadrugama.

Zakon, koji je u hitnoj proceduri, predlaže nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola. Iako se ti dužnici već niz godina nalaze u fokusu medija zakon je pretočen u zakonski tekst, kojeg je podržala i Vlada, tek nakon što je Škibola dao potporu izboru HDZ-ovog Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora.

“Zakon je nastao kao posljedica ugroze građana s ciljem da ih se zaštiti, da se zaštiti njihova imovina, narušeni javni i ustavnopravni poredak”, isticao je Škibola.

Pojašnjavajući kako su funkcionirale sporne zadruge, Škibola je rekao kako su “određeni neovlašteni vjerovnici s međunarodnim obilježjem iskoristili pravne praznine i nespremnost države da se mjerodavnost samo zaštiti te su putem također neovlaštenih posrednika sivim upadom u devizni sustav u desetak godina svoga djelovanja napravili paralelni financijski sustav”.

“Kreditne zadruge na scenu stupaju 2000. kada su počele nuditi ljudima kredite. Predstavnici zadruga nisu provjeravali kreditnu sposobnost što je uobičajena praksa kod svih financijskih institucija koje izdaju kredite”, naglašavao je Škibola.

Djelatnost kreditnog poslovanja su, isticao je, obavljali bez dozvole HNB-a, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga…

“Nakon što su razotkriveni, prestali su s tom ilegalnom kreditnom djelatnošću, no iza svega ostale su izrazito složene posljedice u sudbenom, pravosudnom, socijalnom, financijskom sustavu”, istaknuo je.

Poručio je i kako predloženi zakon “nije politički ili stranački”, nego zakon za zaštitu građana.

Strategija poslovanja štedno-kreditnih zadruga bila je, kaže, fokusirana na hrvatske otoke poput Raba, Hvara, Paga, Korčule, pa je na otoku Rabu čak deset posto od ukupnog broja stanovnika uzelo kredite od spornih štedionica.

Same zadruge, podsjetio je, priznale su da imaju oko 3 tisuće ugovora s hrvatskim građanima no i dodao kako vjeruje da se radi o puno većem broju.

Do sada je, ističe, provedeno preko 500 deložacija čime je uništen velik broj obitelji.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj poručio je kako Vlada prihvaća da se utvrdi ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH no i predlaže poboljšanja zakona kroz 11 amandmana.

U tom smislu se predlaže promjena naziva samog zakona, propisuje na što se primjenjuje zakon, proširuje se polje primjene i na druge pravne poslove javno-bilježničke akte sklopljene u RH između dužnika i neovlaštenog vjerovnika koji su nastali kao posljedica ili se temelje na ugovoru o kreditu s međunarodnim obilježjem. Također, amandmanima se definiraju pojmovi dužnika, neovlaštenog vjerovnika i ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem.

Goran Aleksić (Klub Živog zida i SNAGA-e) kazao je kao HNB nije mogao spriječiti to što se događalo u Hrvatskoj jer ima ingerenciju nad legalnim, ali ne i na ilegalnim institucijama.

“Marin Škibola je pokazao da je vješt političar i uspio je progurati rješenje, a meni je drago da je do toga došlo”, rekao je Aleksić.

On i SDP-ov Peđa Grbin predložili su amandman kojim bi se trebala riješiti situacija kada će na sudu biti potrebno dokazati da je ugovor sklopljen u RH.

“Amandman govori da, ako je neka zadruga imala svoje posrednike koji su nelegalno djelovali u Hrvatskoj i koji su ‘vabili’ dužnike da ugovore kredite, neće se postavljati pitanje gdje je ugovor sklopljen već će se, vodeći se činjenicom da su oni ‘vabili’, smatrati jasnim da je ugovor ništetan te se nije smio sklapati”, pojasnio je.

Kada je riječ o onima koji su već ovršeni, ne mogu biti dio zakona jer je, podsjetio je, takva odluka Ustavnog suda. “Ti ovršenici će pravo moći zahtjevati na sudovima na drugi način, da kažu ‘moj susjed je isti kredit imao i njegov ugovor je ništetan jer je na njega zakon primjenje. Vi biste isti tako moj ugovor trebali proglasiti ništetnim'”, rekao je Aleksić.

Ivan Pernar (Živi zid) predložo je amandman da se, ukoliko je nekretnina već prodana na dražbi, ne može deložirati ovršenik dok se ne utvrdi je li ugovor o kreditu bio ili nije bio ništetan. “Ako je bio ništetan nekretnina se mora vratiti ovršeniku”, rekao je Pernar.

HSU-ov Silvano Hrelja poručio je kako svi dobri zakoni dolaze prekasno jer bude puno oštećenih ljudi.

Nezavisni u Klubu Mosta Tomislav Žagar ustvrdio je kako su se koristile pravne praznine, a neovlašteni posrednici sklapali su ugovore s onima koji nisu mogli sklapati normalne kredite pa su prihvatili ovaj koji im je bio prihvaćen.

“Po prvi put u pravni sustav unosimo zakon koji treba riješiti dilemu koja se pojavljivala godinama. Donošenjem predloženog zakona dodatno će se urediti naš pravni sustav. No, njegovim donošenjem nitko nema pravo očekivati da je sve riješeno. Tek tada počinju mogućnosti koje imaju dužnici. Svatko za sebe od njih će razmisliti i ponuditi svoja rješenja temeljem dokumentacije koju ima i iskustava koja ima”, poručio je HDZ-ov Josip Borić.

Kako je zakon pravno dobro postavljen, a Vlada ga je dodatno dobro popravila svojim amandmanima, smatra i SDP-ov Boris Lalovac koji se međutim upitao kako je moguće da austrijska nadzorna tijela nisu pitala sporne zadruge što su radili u Hrvatskoj. “Kako Austrija koja štiti građane i njihove institucije nije došla i pitala ih što to rade po Hrvatskoj”, rekao je Lalovac.

Nije mu jasno niti kako je moguće da jedna takva financijska institucija zadruga ulazi na hrvatsko tržište s kamatama do dva posto dok njihova matica u Hrvatskoj financira građane po 6, 7 ili 8 posto po redovnim plasmanima.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) nazvao je taj , kako su ga mediji već nazvali, ‘Škibolin zakon’, “zakonom nade”. Istaknuo je i kako će on biti velika pomoć građanima “koje su državne institucije ostavile na cjedilu, a sve je to pokazatelj kaosa na hrvatskom kreditnom tržištu dok regulatori ne odrađuju svoj posao”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.