Deficit na tekućem računu platne bilance u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 1,6 milijardi eura, što je za 324 milijuna eura ili 25,6 posto veći deficit nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), objavljenoj u petak.

“U skladu s očekivanjima, negativan doprinos došao je od pogoršanja na računu roba, čiji je deficit dosegnuo gotovo 1,7 milijardi eura, 1 posto više nego u prvom tromjesečju prošle godine”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljeno izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) o platnoj bilanci.

Objašnjavaju da je, unatoč snažnijem relativnom rastu izvoza od uvoza roba – za 6,6, odnosno 4,3 posto – apsolutni prirast uvoza u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio snažniji, što je rezultiralo produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Negativan doprinos pogoršanju deficita na tekućem računu platne bilance došao je, poručuju analitičari RBA, i s računa usluga, na kojemu je zabilježeno smanjenje suficitarnog salda u prvom tromjesečju na 317 milijuna eura, što je za 4,8 posto niže nego u istom razdoblju lani.

“Naime, dvoznamenkasti relativni godišnji rast od preko 16 posto ukupnih prihoda od turizma, koji su ostvareni na razini od 391 milijun eura, značajno je ublažen rashodima po osnovi putovanja (turizma) koji su u istom promatranom razdoblju dosegnuli 145 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast od 24,6 posto”, navodi se u analizi RBA.

Ipak, poručuju, najveći negativni doprinos pogoršanju deficita na tekućem računu platne bilance došao je s računa primarnog i sekundarnog dohotka. Tako je u prvom tromjesečju manjak na računu primarnog dohotka produbljen na 370 milijuna eura, što je za 76 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Istovremeno se i suficit na računu sekundarnog dohotka spustio na 160 milijuna eura, zabilježivši tako pad od 45 posto na godišnjoj razini.

Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja, zadržan je razmjerno visok suficitarni saldo na tekućem računu platne bilance na razini od 4,4 posto BDP-a, snažno potpomognut evidentiranim gubicima banaka na računu primarnog dohotka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima u eurske.

“Na razini cijele 2016. godine, osim još jedne dobre turističke sezone, očekuju se i veća sredstva iz EU fondova, što bi uz niže cijene nafte na godišnjoj razini moglo rezultirati još jednim pozitivnim saldom na tekućem računu platne bilance i četvrtu godinu zaredom. No, bit će značajno niži, s obzirom da će izostati izdašan učinak CHF konverzije”, zaključuju analitičari RBA.

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.