Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, u Pragu je na Trgu Josipa Jurja Strossmayera postavljena spomen-ploča koja podsjeća na zasluge toga hrvatskog velikana i na njegove veze s češkim glavnim gradom.

Kako je u nedjelju izvijestila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), metalna ploča velikih dimenzija postavljena je u petak na stambenoj zgradi ispod natpisa s imenom trga.

Natpis na češkom jeziku glasi: “Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup đakovački i srijemski, veliki dobročinitelj hrvatskog naroda, osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i modernog Sveučilišta u Zagrebu, pobornik ekumenizma, suradnje slavenskih naroda i prijatelj Čeha, godine 1888. izabran je za počasnog građanina Praga koji mu se 1925. odužio davanjem imena ovom trgu. Povodom 200. godišnjice rođenja podižu Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatsko-češko društvo i Gradska četvrt Prag 7.”

Akciju za postavljanje ploče pokrenuli su Hrvatsko-češko društvo i hrvatsko veleposlanstvo 2015. kad se navršavalo 200 godina od Strossmayerova rođenja, a financijsku potporu dao je Grad Zagreb. Ploču je izradio Centar za dizajn iz Zagreba prema nacrtima Vlade Milunića, hrvatskog arhitekta koji od 1956. živi u Pragu, projektanta Kuće koja pleše, najpoznatije zgrade suvremene arhitekture u Pragu.

Josip Juraj Strossmayer promicao je političku i kulturnu suradnju Hrvata i Čeha, bio je prijatelj s vodećim češkim političarima 19. stoljeća Františekom Palackim i Františekom Ladislavom Riegerom s kojima se zalagao za federalizaciju Habsburške monarhije na načelima austroslavizma te je uživao veliku popularnost u Češkoj. Češki skladatelj Antonín Dvořák je 1876. Strossmayeru posvetio svoju pjesmu “Dyby byla kosa nabróšená”. Strossmayer je često dolazio u Prag, a o posjetu 1874. objavio je i putopis “Put zlatnoga Praga” u kojem je češku metropolu zbog ljepote usporedio s Rimom, Firencom i Venecijom.

Kao mecena, Strossmayer je dao novčanu pomoć Pragu nakon poplave 1890., a svojim savjetima pomogao je osnutak Češke akademije znanosti i umjetnosti koja je počela s radom iste godine.

Narodnu svijest u narodu hrvatskom probudio

Prag se Strossmayeru odužio 1888. kada ga je, u povodu njegove 50. godišnjice svećeništva, izabrao počasnim građaninom, na prijedlog gradonačelnika Jindřicha Šolca. Češki povjesničar Václav Vladivoj Tomek tom je prigodom održao govor u kojem je podsjetio na Strossmayerove zasluge kazavši: “Muževi kao što je Strossmayer pripadaju najprije svomu narodu, no oni pripadaju i cijelom čovječanstvu kao sjajni uzori kreposti koji svijetle i drugim narodima. Nama Česima je biskup bliži nego drugima kao pripadnik bratskoga nam naroda, kao pripadnik zajedničkoga velikog slavenskog plemena i kao pripadnik države, čija slava i moć nam je zajednička.”

U diplomi o dodjeli počasnog građanstva stoji da se Josip Juraj (naveden kao Josef Jiří) Strossmayer imenuje počasnim građaninom Praga „radi neizmjernih njegovih zasluga koje si je stekao za širenje najvećih ideala čovječanstva uopće, kao i podupiranjem znanosti i dobročinih zavoda u domovini svojoj, čime je narodnu svijest u bratskom narodu hrvatskom probudio.“

Nepuna dva mjeseca prije smrti, 16. veljače 1905. Strossmayer se zahvalio Pragu na čestitki povodom 90. rođendana napisavši: „Molim dobrostivog Boga da vas sve zajedno blagoslovi, a zlatnom kraljevskom Pragu dade svako dobro i uspjeh. Neka bude biserom ne samo češkog kraljevstva, nego i cijelog slavenstva koje nosi na srcu. Bratski narod češki gledao je na mene uvijek kao na svog vlastitog sina. To mu neću zaboraviti nikada.“

Kako je priopćeno iz HAZU-a, Strossmayerovo prezime u Češkoj je poznato i zahvaljujući liku liječnika Josefa Štrosmajera iz popularne serije “Bolnica na kraju grada” čiji scenarist Jaroslav Dietl je bio rođenjem Zagrepčanin.

U Pragu spomen-obilježja u čast hrvatskih velikana

Na inicijativu ili zalaganjem Hrvatsko-češkog društva, u Pragu su postavljena još četiri spomen-obilježja u čast hrvatskih velikana koji su studirali na Karlovom sveučilištu – Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Nikole Tesle, čiji spomenik otkriven 2014. je ujedno i najveći spomenik ovom izumitelju na svijetu. Još dvojica hrvatskih velikana na inicijativu Hrvatsko-češkog društva dobila su svoje spomen-ploče izvan Praga, u mjestima gdje su se vjenčali – Josip Jelačić u Napajedli u istočnoj Moravskoj i Nikola Šubić Zrinski u Jindřichovu Hradecu u južnoj Češkoj.

Komentiraj

FOTO:HINA / Hrvatsko-češko društvo
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.