Tijela svetih Leopolda Mandića, drugog hrvatskog sveca, i oca Pija, kapucina iz Pietrelcine, prevezeni su u srijedu u Rim i bit će izloženi u bazilici sv. Petra tijekom niza događanja u povodu Svete godine milosrđa, javljaju agencije.

Ovo je prvi put da je sarkofag s tijelom sv. Pija pod velikim mjerama zaštite napustio svetište San Giovanni Rotondo, na jugu Italije.

U Italiji su slike i figurice sv. Pija, poznatog kao velikog ispovjednika koji je ublažavao patnje mnogih, posebno siromašnih i bolesnih, sveprisutne u talijanskim domovima i u automobilima.

Dolazak relikvijara s posmrtnim ostacima tog sveca u srijedu popodne i potom sv. Leopoloda Mandića, kapucinskog fratra iz Boke Kotorske, u srijedu navečer u baziliku sv. Lovre izvan Zidina dočekalo je oko tisuću vjernika.

Posmrtni ostaci sve­tih zaštit­nika Jubileja u petak će u sve­ča­noj pro­ce­siji iz jubi­lej­ske crkve sv. Spasa (San Salvatore in Lauro), koja će proći cije­lom uli­com Della Conciliazione (koja povezuje Rim i Vatikana), biti done­seni na Trg sv. Petra i potom uneseni u bazilku.

Tijela sve­taca bit će izlo­žena u glav­noj lađi bazi­like sv. Petra ispred oltara kon­fe­sije i tamo ostati za što­va­nje vjer­ni­cima sve do 11. veljače.

Sv. Leopold Mandić, kapucinski fratar i drugi kanonizirani hrvatski svetac, rođen je 1866. u Herceg Novom. Bio je poznati ispovjednik i veliki promicatelj ujedinjenja svih kršćana. Veći dio svog života proveo je u Padovi gdje je preminuo 1942.

Kanonizirao ga je papa Ivan Pavao II., i sam proglašen svetim prije dvije godine. “Sveti Leopold nije za sobom osta­vio ni teolo­ških ni knji­žev­nih djela, za sve koji su ga poz­na­vali on nije bio drugo nego obi­čan fra­tar, malen, bole­ž­ljiv, imao je jedva čujan glas. No njegova veli­čina bila je u dari­va­nju samoga sebe, u osobnom žrtvovanju tije­kom 52 godine sve­će­nič­kog života, u tišini, u povu­če­nosti u skrom­nosti ispo­vjed­ničke sobice”, rekao je Ivan Pavao II.

Ikona katolicizma u Italiji, ‘Padre Pio’ rođen je 1887 kao Francesco Forgione, a kapucinskom redu je pristupio s 15 godina, kada je poslan u samostan San Giovanni Rotondo gdje je ostao sve do smrti 1968. godine.

Od 31. godine pa sve do kraja života je tvrdio da prima stigme – znakove muke Gospodinove, rane na dlanovima, stopalima i na prsima, replike pet rana Isusa Krista.

Skrivao ih je rukavicama, ali je taj fenomen privukao brojne novinare, liječnike i naravno vjernike. Govorio je i o drugim nadnaravnim fenomenima koje je doživio, poput čudesnih ozdravljenja i levitacije. Crkva je bila prema njemu vrlo nepovjerljiva i suzdržana te je tražila da ograniči svoje aktivnosti. Liječnici i psihijatri koje je poslao Rim utvrdili su da je zdrav i iskren u svojim tvrdnjama, no neki su izražavali sumnje prema nastanku stigmi i pripisivali ih hemofiliji, a neki su tvrdili da je redovnik sam nanosio ozljede.  Od 1923. do 1933. se po nalogu papa povlači u samostan.

“Bio je i neshvaćen i osporavan”, objašnjava stručnjak za Vatikan Ignazio Ingrao, autor knjige o sv. Piju koji je bio duboko dirnut njegovom skromnošću i duhom poniznosti.

Odlukom Pija XI. ponovo je mogao predvoditi misna slavlja i molitvene skupove koje je prozvao “rasadištem vjere i ognjištem ljubavi”, ali je tek 1964., nekoliko godina prije smrti, u potpunosti mogao obnašati duhovničku službu.

Iako nije uživao povjerenje Ivana XXIII. i Pavla VI., Padre Pio uživao je divljenje Karola Wojtyle koji ga je 2002. proglasio svecem. Obred proglašenja oca Pija blaženim predvodio je sam Papa, ali niti dva najveća trga u Rimu, svetog Petra i svetog Ivana Lateranskog, nisu mogli primiti sve hodočasnike koji su za tu prigodu došli u Rim.

Papa Franjo, potomak talijanskih imigranata, još kao nadbiskup Buenos Airesa predvodio molitvene skupove posvećene sv. Piju.

Kako se sv. Pio i sv. Leopold Mandić smatraju uzorima vjere i sveti su zaštit­nici Godine milosrđa, nji­hove relik­vije će biti izlo­žene što­va­nju i na dru­gim mjes­tima. Prema najavama, oče­kuje se dola­zak relik­vija sv. Leopolda Mandića u Zagreb, gdje će biti izloženi u njemu posve­će­noj crkvi u Dubravi od 13. do 18. trav­nja.

 

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.