Zagreb, 26.11.2014. - Glasovitoj renesansnom Šibenèaninu - hrvatskome polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, diplomatu i biskupu Faustu Vranèiæu bila je posveæena znanstvena tribina "Eppur si muove", koja je u srijedu naveèer u zagrebaèkoj Gradskoj knjižnici okupila brojnu publiku, u ozraèju 400. godišnjice objavljivanja njegova djela "Machinae novae", što æe se obilježiti iduæe godine. Na slici portret Fausta Vranèiæa, skeniran iz maðarske knjige iz 1920. godine. foto HINA / Javno dobro / mm

U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti  Fausta Vrančića (1551.-1617.) hrvatskog povjesničara, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Grad Šibenik je postavio Spomen ploču na njegovoj rodnoj kući u Šibeniku.

Kako je tom prigodom istaknuo zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta, Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih Šibenčana iz vremena renesanse  koji je svojim izumima te radom na polju jezikoslovlja  i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini. Spomen – ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti, nastavio je Mileta, podsjetnik je da je Faust živio upravo u Šibenika te da ga ispred svih epiteta krasi onaj da je Šibenčanin.

Vrančić je rođen 1551. godine u Šibeniku, a umro je 1617. godine u Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv. Marije od Milosti na otoku Prviću, gdje je bio obiteljski ljetnikovac Vrančićevih.

Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u Padovi studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela najznačajniji su: ‘Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga’ tiskan 1595.; potom  „ Machinae novae“- ‘Novi strojevi Fausta Vrančića’, knjiga tiskana 1595.g., s crtežima vlastitih i tuđih izuma koje prate i opis samih izuma, ‘ Život nekoliko izabranih divic’, itd.

Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu 1969., dok je 1992. Hrvatski sabor  ustanovio i Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić. Godine 1993. postavljeno je Vrančićevo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U čast ovom velikanu održava se i godišnja manifestacija ‘Kreativni dani Fausta Vrančića’ u okviru Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, rekao je Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.

Video zapisom Faustovih dostignuća, koja uključuju i prikaz  konstrukcije padobrana ‘Homo volans’ ( leteći čovjek), Grad Šibenik se prošle godine predstavio i u europskoj prijestolnici Bruxellesu u povodu 950 godina od prvog spomena grada Šibenika.

Komentiraj

FOTO:HINA / Javno dobro
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.