Javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinja, koje su s natpisima dočekali aktivisti Zelene akcije i Eko Kosinja koji se protive njegovoj gradnji jer smatraju da treba sačuvati vrijedni ekološki sustav i tri sela koja se, kako tvrde, planiraju potopiti, održano je u petak u Perušiću.

“Još jedna hrvatska elektroprijevara”, “Razvoj, a ne HES”, “Novo Lešće?” i “Kosinj je naš” neki su natpisi koje su istaknuli aktivisti ispred općinske zgrade.

Predsjednica Zelene akcije Željka Leljak-Gracin izjavila je novinarima da su i prije imali kampanju vezanu za Kosinj budući da taj projekt, koji se spominjao još 60-ih godina prošlog stoljeća, svakih nekoliko godina netko “izvuče iz naftalina”.

“Kao da u Hrvatskoj nema novih ideja, svaka Vlada izvuče neki prastari projekt pa pokuša s njim ponovno. Smatramo da se s razlogom odustalo od jednog takvog projekta jer se radi o hidroelektrani u kršu i tako velika kao što je planirana jednostavno je neisplativa”, istaknula je.

Zelenu akciju zabrinjava i to što Studija ima čak 840 stranica, a ipak na mnogo mjesta piše da će se istraživanja raditi u tijeku izgradnje.

“To nam je vrlo neobično jer ne znamo tko će onda procijeniti neko nulto stanje, primjerice što se tiče određenih biljnih i životinjskih vrsta jer, naravno, kad i počne gradnja, već ima određenih promjena”, rekla je Leljak-Gracin.

Smatra da je jedan od razloga zbog kojih se taj projekt “gura” obrana od poplava mjesta u Lipovom polju, iako se u samoj Studiji navodi da će se “trajnost poplava smanjiti za dva posto”.

“Nova studija, a problemi isti kao i prije”, dodala je.

“Zelena akcija smatra da jedan tako vrijedan ekološki sustav kao što je ovaj treba sačuvati jer su određena područja i u NATURA 2000 području, a s druge strane, veliki je problem što će se tri mjesta potopiti – Gornji Kosinj, dio Kosinjskog Bakovca i Mlakva jednostavno će nestati”, upozorila je je predsjednica te udruge.

Pita se kako se kod gradnje takvih hidroelektrana u kršu obično govori ljudima da će doći do revitalizacije kraja i da će se tu razviti poljoprivreda, turizam, rekreacija i slično kad toga nema na umjetnim akumulacijama, a dokaz tome je i hidroelektrana Lešće na Dobri.

Pintar (Eko Kosinj): Želimo ostati u svojim kućama, a sela planiraju potopiti 

Predsjednik udruge Eko Kosinja Josip Pintar istaknuo je da su i oni definitivno protiv gradnje hidroenergetskog sustava Kosinja.

“Ne želimo da se to dogodi i da nas isele iz kuća gdje smo odrasli. Jednostavno, volimo taj kraj”, poručio je Pintar te dodao da u dva sela koja bi se realizacijom projekta trebala potopiti živi oko 150 stanovnika, a među njima ima i mladih koji žele u njima ostati.

Tomislav Tomić iz HEP-a rekao je da je Studija krajem prošle godine predana u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, čime je službeno pokrenut postupak kojim će se utvrditi utjecaj projekta na okoliš.

Rekao je da je Studija dorađena i upućena u javnu raspravu, koja je počela 17. listopada, a danas je javno izlaganje.

Istaknuo je da je za projekt Kosinj već 1995. postojala lokacijska dozvola i bio je spreman za gradnju, ali zbog tadašnjih okolnosti, realizacija nije počela. Rekao je da su 2012. ponovno intenzivirali neke postupke, novelirali su stručne podloge i studijsku dokumentaciju na osnovi kojih je napravljena projektna dokumentacija i Studija utjecaja na okoliš.

Tomić je najavio da će nakon predstavljanja Studije javnosti Povjerenstvo i druge institucije donijeti pravorijek o tome je li taj projekt prihvatljiv i konačno će se odlučiti hoće li HEP kao nositelj zahvata ići u njegovu realizaciju.

Tomić (HEP): Pripremni radovi trebali bi početi polovicom 2019.

Polovicom 2019. trebali bi početi pripremni radovi, a svi završiti u roku od pet godina. Tomić je istaknuo kako je zasad napravljena procjena vrijednosti prve faze projekta koja iznosi oko 186 milijuna eura, te da će se vjerojatno nakon odluke o prihvatljivosti projekta za okoliš razmatrati više varijanti njegova financiranja. “Hoće li to biti kredit ili mirovinski fondovi, u ovom trenutku prerano je govoriti jer smo na prekretnici koja će dati odgovor na pitanje je li projekt uopće prihvatljiv i hoće li dobiti dozvolu”, objasnio je Tomić.

Zlatko Pletikapić iz Elektroprojekta, tvrtke koja je ovlaštena za izradu studije, istaknuo je kako je riječ o ključnom energetskom objektu za budućnost Hrvatske. U izradi Studije sudjelovale su ugledne hrvatske tvrtke i vanjski suradnici, a neposredno je bilo uključeno više od 50 stručnjaka i znanstvenika te više od 100 njih u različita opsežna istraživanja, rekao je i podsjetio da su istraživanja dugo trajala i zbog očekivanog utjecaja izgradnje hidroelektrane Kosinja na ponorsku zonu – Markovog ponora jer su ondje vrlo vrijedni i zaštićeni speleološki sadržaji te je trebalo utvrditi kriterije i uvjete po kojima će buduća hidroelektrana raditi da bi se to područje zaštitilo.

“Sada mogu reći da smo zaključili s velikim dijelom istraživanja i s pripremama. Naravno, sve još ostaje nakon usvajanja Studije i pripreme projekta na monitoringu i na cijelom nizu daljnjih pratećih aktivnosti. Dakle, ovo nikada neće biti završeno u smislu praćenja utjecaja zahvata na okoliš. I Investitori i izrađivači odgovorno se odnose prema ovom području, ali moram naglasiti da je već praktički 40 godina predodređeno za izgradnju ovog sustava”, istaknuo je Pletikapić.

Dodao je i da se s ljudima iz svih kućanstava posebno razgovaralo te da veliki dio njih prihvaća financijsko rješenje, neki traže zamjensko rješenje, a ima i onih s kojima će se trebati pregovarati.

Komentiraj