Jednodnevna izložba “Aretej ili povijest kao baba vračara – vječno vraćanje istog” priređena je u srijedu u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u sklopu 6. Festivala Miroslav Krleža, a među ostalim predstavlja odabrane Krležine rukopise, pisma i dokumente iz fundusa NSK.

Tako se na izložbi mogu vidjeti Krležini rukopisi i djela na kojima se temelji ovogodišnji program Festivala Miroslava Krleže, posvećena putovanju kroz vrijeme i prostor iscrtan Aretejem i drugim Krležinim likovima, pod tematskim kompleksom “Vječni apatridi – ljubav i politika”.

Izložena su Krležina djela Aretej, Pan, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza, U agoniji, Zastave, Razgovori s Krležom autora Predraga Matvejevića i druga djela. Iz fundusa NSK za ovu je izložbu izdvojeno i devet crteža Miroslava Krleže koje autorski potpisuje Vanja Radauš, te odabrani primjeri glazbenih djela u kojima je Krleža autor riječi.

Okupljene poklonike djela jednoga od najvećih hrvatskih književnika pozdravila je glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić, a izložbu su približili vrsni poznavatelji Krležina djela Lada Čale Feldman, Tomislav Brlek i Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a na predstavljanju je sudjelovao i Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.

Zabranjeni članak “Narod koji gladuje” iz 1917.

Mogu se vidjeti i odabrani Krležini eseji i novinski tekstovi, među kojima je, rekao je Ivan Kosić, i Krležin zabranjeni članak “Narod koji gladuje” iz 1917. koji je trebao biti objavljen u listu “Hrvatska njiva”, ali ga je zabranila cenzura kada je taj list u tiskari već bio složen i prelomljen, pa je na mjestu članka ostala bjelina, a u godišnjem sadržaju “Hrvatske njive” naznaka “Miroslav Krleža: Zaplijenjeno”.

Izložen je i Krležin članak “Kako stanuje sirotinja u Zagrebu, objavljen u listu “Narodna zaštita” 8. studenoga 1917. u kojemu opisuje život zagrebačke sirotinje – tisuća ljudi koji su živjeli zbijeni u malim kuhinjskim prostorima zagrebačkih daščara na periferiji grada – Radničkom dolu, Potoku, Kanalu, Trnju i Srebrnjaku.

Tu je i tekst “Slikar Ljubo Babić” objavljen 6. studenoga 1960. u “Vjesniku”, u povodu Babićeve retrospektivne izložbe i pedesete godišnjice umjetničkog rada, a pretiskan u “Esejima III” u Zagrebu 1963.

Krležina pozicija dijalektička, izlaz u trećoj opciji

Govoreći o Krležinim stajalištima vezanim za hrvatsku povijesti koja je, bio je uvjeren Krleža, “sanjiva i vječno je vraćanje istoga”, Brlek je istaknuo kako bismo trebali čitati Krležine tekstova takva sadržaja kako bismo bolje razumjeli vlastitu povijest.

Jer, objasnio je Brlek, u ponavljajućoj hrvatskoj povijesti u kojoj se oni koji su imali kritički odmak prema društvu i nisu pripadali ni jednoj struji, i emigrirali iz Hrvatske i napustili ju ili su se slomili, Krleža je pronašao izlaz u nadilaženju svoje dijalektičke pozicije – u trećoj opciji, odnosno nije ni emigiraro, niti se slomio, već je ostao u Hrvatskoj.

Festival Miroslav Krleža održava se u Memorijalnome prostoru Miroslava i Bele Krleže na zagrebačkome Gvozdu i na drugim mjestima u Zagrebu od 1. do 7. srpnja ove godine.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Daniel KASAP
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.