Na sedmim predsjedničkim izborima od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, a trećim u neovisnoj državi, crnogorski birači u nedjelju će odlučivati između sedam kandidata, a najviše šanse da postane novi crnogorski predsjednik ima dugogodišnji crnogorski čelnik Milo Đukanović.

Na glasačkom listiću neće biti niti jedan neovisni kandidat. Njih nekoliko je odustalo od utrke nakon što se vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) odlučila za tu dužnost kandidirati svog čelnika Mila Đukanovića. Podržali su je njeni koalicijski partneri na državnoj razini – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrati (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i albanske stranke.

Kandidat koji u anketama kotira kao drugi po potpori birača je Mladen Bojanić, predstavnik jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije(SNP) i Građanskog pokreta URA. Među kandidatima je i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović.

Tu su još kandidat stranke “Pravde i pomirenja”(PP) Hazbija Kalač, predstavnik Grupe birača “Građanska akcija” Vasilije Miličković, predstavnik Srpske koalicije Dobrilo Dedeić i kandidat stranke Pravedna Crna Gora Marko Milačić.

Na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, koje će pratiti preko 1.000 promatrača, po ocjeni analitičara favorit je upravo Milo Đukanović, ispred zajedničkog kandidata dijela oporbe Mladena Bojanića te Draginje Vuksanović. Đukanoviću je anketa Centra za demokratsku tranziciju dala 50,6 posto glasova i izglede za pobjedu u prvom krugu. Drugi po broju glasova po anketama mogao bi biti Bojanić, koji dobiva 35 posto, dok su svi drugi ispod 10 posto.

Dok Đukanović svoj izborni program temelji na euroatlanskim vrijednostima, razvoju gospodarstva i državnih institucija, Bojanić se zalaže za preispitivanje članstva u NATO-a, poništenje priznanja države Kosova i “privođenje pravdi” onih koji su do sada vladali državom, optužujući ih da su poharali zemlju.

Draginja Vuksanović je doktorica pravnih znanosti i profesorica na crnogorskom sveučilištu, koja zastupa socijaldemokratske ideje vladavine prava i pravde te čvrsto stajalište o jačanju neovisnih i državnih institucija sustava.

U Crnoj Gori u petak u ponoć nastupa izborna šutnja. Predizborna kampanja je bila neuobičajeno kratka i trajala je svega 15-tak dana, a protekla je bez pretjerano oštrih polemika i incidenata, možda i zato što većina analitičara ocjenjuje da će doskorašnji premijer i najpopularnija osoba u Crnoj Gori Milo Đukanović pobijediti već u prvom krugu.

I ovoga puta građanima je nametnuto opredjeljivanje za prosperitetnu i neovisnu državu ili za državu sa čvrstim vezama sa Srbijom i Rusijom.

Đukanović je na završnoj konvenciji poručio da neće biti drugog kruga na izborima te da će njegova pobjeda u nedjelju biti trijumf nakon dva desetljeća najvećih državnih dostignuća Crne Gore. U idućem petogodištu, istaknuo je, središnje mjesto imat će poboljšanje životnog standarda građana.

U Crnoj Gori je registrirano oko 530.000 glasača, a nedjeljne predsjedničke izbore će pratiti preko 1.000 domaćih i stranih promatrača.

Biti će to sedmi predsjednički izbori od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori.

Prema crnogorskom zakonu o izboru predsjednika, za šefa države biti će izabran kandidat koji u prvom krugu dobije više od polovice važećih glasova birača koji su glasovali. Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ide se u drugi krug, u kome sudjeluju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.

U protekla skoro tri desetljeća predsjednici Crne Gore su bili Momir Bulatović u dva mandata, u tri mandata Filip Vujanović, od čega jedan mandat u zajedničkoj državi sa Srbijom i dva u neovisnoj Crnoj Gori te u jednom mandatu u neovisnoj državi Milo Đukanović.