Ljubljana je bila domaćinom svečanog proglašenja i dodjela nagrada u kategorijama Zelene prijestolnice Europe za 2018. i Europskog zelenog lista za 2017. godinu.

Riječ je o priznanjima koje je Europska komisija uvela 2008. godine i koja se svake godine dodjeljuju gradovima predvodnicima ekološkoga urbanog življenja koji mogu poslužiti kao uzor i inspiracija drugim urbanim sredinama.

Ovogodišnji pobjednik u kategoriji Europskog zelenog lista irski je grad Galway kojem je Europska komisija (EK) dodijelila priznanje za poseban angažman građana, gradskih vlasti te malog i srednjeg poduzetništva u postizanju veće mobilnosti.

Titula Zelene prijestolnice Europe za 2018. godinu pripala je nizozemskom gradu Nijmengenu kojeg je EK nagradila za transformaciju i reorganizaciju prometa, inovativnu biciklističku infrastrukturu te odgovorno gospodarenje otpadom. Do sada su pobjednici bili Stockholm 2010., zatim Hamburg 2011., Vitoria-Gasteiz u 2012., Nantes 2013., Kopenhagen 2014.. Bristol u 2015., a 2016. godine laskava titula najzelenije europske prijestolnice pripala je Ljubljani.

Svaki od navedenih gradova gotovo je u potpunosti transformirao način funkcioniranja prilagodivši se time visoko postavljenim ekološkim standardima i svaki od njih može služiti ostatku dijela svijeta kao primjer ne dobre, već najbolje prakse.

No i na ovoj listi Ljubljana, koja je u svega desetak godina po pitanju zaštite okoliša i očuvanja prirode postigla dovoljno da podigne kriterije za ostatak Europske unije, ima ipak jedno sasvim posebno mjesto. S ukupno 1700 realiziranih projekata ovaj je grad uspio sanirati prometne gužve, svakodnevne probleme poput predugog čekanja javnog prijevoza, bolje povezao pojedine dijelove grada i na bezbrojne druge načine podigao kvalitetu života svojih stanovnika. Osim uštede vremena i novca, značajno je smanjeno zagađenje zraka, zatim je uži gradski centar iz prometnog središta prenamijenjen za bicikliste i pješake, a impresivna je i brojka od 542 četvorna metra zelenih površina po glavi stanovnika, što je ujedno i najviši takav standard u Europi. Ljubljana se može ponositi i podatkom da se čak 60 posto otpada odvaja, čime se Ljubljana opet našla u samom europskom vrhu. Nadalje, u Ljubljani se otpad prikuplja ispod zemlje čime su eliminirani neugodni mirisi (posebice u ljetnim vremenima) te zaprljanje javnih gradskih površina.

Užim gradskim centrom prometuju isključivo gradski autobusi i tzv. Kavaliri, svojevrsna taksi usluga, što je još jedan od detalja koji Ljubljanu stavlja u kategoriju najpoželjnijeg mjesta za život. Naime, Kavaliri su ekološka vozila s kojima je vožnja besplatna. Iako su prvenstveno namijenjeni starijim osobama te im olakšavaju odlazak s jednog kraja grada na drugi, vozači će rado povesti svakoga tko se na takvu vožnju odluči. Izgrađena je i podzemna garaža pa automobilima više nema mjesta na gradskim trgovima, kako je prije ovog vala promjena bio slučaj. Zasađeno je preko dvije tisuće stabala, redovito se provode akcije čišćenja gradskih površina, provode se marketinške kampanje kojima je cilj doprijeti do svijesti pojedinaca o važnosti očuvanja okoliša i apelira se na solidarnost s budućim generacijama kojima će se ta ista priroda i okoliš prepustiti.

Najnoviji trendovi u Ljubljani kreću se smjeru poticanja odjeljenje ekonomije i to u prvom redu car – sharing usluga gdje je tvrtka Avantcar prva europska autokompanija koja ima flotu od 100 posto električnih automobila. Nakon analize i izračuna podataka došli su do spoznaje da na održavanje samo jednog automobila, a u Sloveniji ih ima oko 1,1 milijun, vlasnik mjesečno potroši 500 eura, a da bi takav automobil veći dio vremena zapravo bio parkiran negdje. Stoga se potiče car – sharing u kojem bi više osoba dijelilo troškove korištenja automobila, a pristup je sasvim ekološki i prilagođen građanima i njihovim životnim navikama.

Valja napomenuti da su za pozitivne promjene zaslužni ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, dogradonačelnica Tjaša Ficko koja je vodila projekt Zelene prijestolnice te njihov tim koji su niz godina uporno i marljivo radili na tome da Ljubljanu iz industrijskog i prometom zagušenog središta pretvore u ovo što danas taj grad predstavlja, najzeleniji dio Europe.

Zoran Janković je svojevremeno otvorio svoj ured stanovnicima Ljubljane kako bi mogli doći i razgovarati o onome što ih muči. Ukupno se 21 tisuća ljudi došla požaliti svome gradonačelniku i tako su gradske vlasti iz prve ruke dobile uvid u stvarne probleme sredine kojom upravljaju. Problemi su rješavani jedan po jedan i većina ih je sanirana u potpunosti, a dan danas svakog prvog utorka gradonačelnik Zoran Janković i dalje svoja vrata otvara građanima.

Ljubljana se statusom Zelene prijestolnice Europe vinula u sam vrh, ne samo turistički najatraktivnijih destinacija, već je postala i iznimno atraktivna za investitore pa se sa sigurnošću može reći da inovativna Ljubljana predvodi novu zelenu industrijsku revoluciju.

Komentiraj