Rak dojke najčešći je oblik tumora kod žena, a ta zloćudna bolest koja pogađa žene sve mlađih dobnih skupina u Hrvatskoj je u stalnom porastu. Porazne su činjenice da oko 250 žena mjesečno oboli, a čak više od 90 njih izgubi bitku protiv te opake bolesti. Upravo zbog tih zastrašujućih podataka po kojima je smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj među najvišima u Europi, Hrvatska liga protiv raka obilježava Dan narcisa u subotu, 25. ožujka, posvećen podizanju svijesti o važnosti prevencije raka dojke. Kako kaže dr. sc. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije te dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka, rizične čimbenike za rak dojke grubo možemo podijeliti na one na koje možemo i one na koje ne možemo utjecati.

“Najveći broj oboljelih žena u Hrvatskoj je između 50. i 69. godine života, a vodeći je uzrok smrti u dobi od 35 do 45. U Hrvatskoj je još uvijek rak dojke u porastu dok je u SAD-u došlo do osjetnog pada obolijevanja. Smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj je također u porastu dok je u SAD-u u padu zbog ranijeg otkrivanja bolesti i poboljšanog liječenja. Podaci za Hrvatsku nisu optimistični jer su 2015. oboljele 2644 žene a umrlo ih je 1038. Godišnje obolijeva i 25 do 27 muškaraca”, kaže doktorica Sušac (na slici).

Rak dojke nije jedna bolest, već skupina bolesti koje se razlikuju po mjestu nastanka u dojci, brzini i načinu rasta, načinu manifestiranja, agresivnosti, ponašanju, odgovoru na terapiju. Zajedničko svim tipovima raka dojke jest da stanice iz nekog razloga postanu nenormalne i neposlušne kontrolnim mehanizmima u tijelu. Njihov život odvija se izvan kontrole ostatka tijela. Stanice raka čine što hoće, kada hoće i na način na koji hoće, a najgora njihova karakteristika jest da ne umiru kao normalne stanice i da se mogu širiti u druge organske sustave destruirajući organizam.

“Nitko ne zna što uzrokuje rak dojke niti kako ga spriječiti. Ono što se zna jest da, ako se rak dojke otkrije rano, postoji više šanse da će se maligna bolest uništiti i tako spasiti život žene. Iako, ne zaboravimo, neke žene s uznapredovalom bolesti raka dojke u konačnici postignu izlječenje dok neke s početnim, malim karcinom dojke nažalost izgube tu bitku. Želimo vjerovati da svaka oboljela žena ima 100 postotnu šansu preživjeti i ozdraviti”, rekla je Ilona Sušac. Kaže da bi svatko trebao doznati ima li u obitelji oboljelih od raka dojke ili jajnika te razgovarati sa svojim liječnikom o osobnom riziku za obolijevanje. Isto tako, treba pitati svog liječnika koji načini pregleda dojki su primjereni s obzirom na procijenjeni rizik.

Metode pregleda dojki su klinički pregled dojki, zatim mamografija, odnosno rendgensko snimanje dojki, digitalna tomosinteza, zatim ultrazvučni pregled dojki ili pak magnetska rezonanca dojki.

“Dojke su sastavljene od režnjića, mliječnih kanalića, vezivnog i masnog tkiva, limfnih žila i čvorova te krvnih žila. To je razlog zašto je tkivo dojke po svojoj strukturi čvorasto, a ponegdje i grudasto. Međutim, ako primijetite bilo kakve promjene nemojte ih ignorirati! Sve može biti znak i dobroćudnih i zloćudnih promjena u dojkama. Stoga, primijetite li jedan od sljedećih simptoma i znakova na dojkama odmah se javite liječniku: tvrdi čvor ili zadebljanje, oteklinu, toplinu, crvenilo kože, promjenu u veličini ili obliku dojke, izdizanje, uvlačenje ili nabiranje kože, svrbež, ranicu pokrivenu krasticama ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice ili drugih dijelova dojke, iscjedak iz jedne bradavice koji počinje naglo i javlja se iz samo jednog otvora na bradavici ili bol na jednome mjestu koja ne prolazi”, kaže Ilona Sušac i zaključuje da je zdrav način života iznimno važan.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture