Čelnici 28 zemalja članica NATO-a okupit će se u četvrtak u Bruxellesu na kratkom sastanku na vrhu na kojem prvi put sudjeluje američki predsjednik Donald Trump, čije su izjave o zastarjelosti Saveza i o Brexitu kao odličnoj stvari  izazvale priličnu uznemirenost u Europi.

Čelnici NATO-a okupljaju se na summitima svake dvije godine, no ovaj je sastanak iznimka, a povod je otvaranje novog sjedišta, koje se nalazi točno preko puta starog sjedišta u bruxelleskom predgrađu Evere. Summit je puno ranije planiran za proljeće ove godine kada se još nije moglo predvidjeti da novo sjedište Saveza neće biti gotovo. Summit će se održati u novom, nedovršenom kompleksu, koji će u četvrtak biti svečano otvoren, ali stvarno preseljenje očekuje se tek na jesen kada bi se svi radovi trebali dovršiti.

Summit se svodi na radnu večeru čelnika zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tako da se i ne mogu očekivati sadržajnije rasprave.  Svaki od čelnika imat će po tri minute za raspravu.

Prije radne večere bit će otkrivena dva spomenika koji se nalaze ispred nove zgrade – u spomen na pad Berlinskog zida i na teroristički napad na Sjedinjene Države 9. rujna 2001. kada je NATO prvi put u svojoj povijesti aktivirao članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Otvaranje će biti uveličano spektakularnim prelijetanjem vojnih zrakoplova zemalja članica.

Trump u Bruxelles stiže u srijedu navečer iz Rima u okviru svoje prve inozemne turneje. Po dolasku će ga u kraljevskoj palači primiti belgijski kralj Philippe i kraljica Mathilde. Nakon toga, Trump će imati radni sastanak s belgijskim premijerom Charlesom Michelom, također u kraljevskoj palači.

U četvrtak ujutro u sjedištu Europskog vijeća, Trumpa će primiti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker. Sastanku će se dvadesetak minuta kasnije pridružiti i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Nakon tih sastanaka nisu predviđene nikakve izjave, a još manje konferencije na kojima bi novinari mogli postavljati pitanja. Čelnici europskih institucija moći će iz prve ruke čuti kakvo je Trumpovo stajalište prema EU-u. Nikada do sada nijedan američki predsjednik nije bio protiv EU-a, upravo suprotno, dok je Trump još u predizbornoj kampanji opisao Brexit kao “odličnu stvar” za koju se nada da će je i druge članice slijediti. Trump je Bruxelles nazivao “mišjom rupom”.

Postoji cijeli niz pitanja oko kojih se EU ne slaže s novim američkim predsjednikom – od protekcionističke trgovinske politike do borbe protiv klimatskih promjena.

Ni na summitu NATO-a, suprotno uobičajenoj praksi, nije predviđeno usvajanje nikakve zajedničke izjave ili dokumenta ni Trumpovo obraćanje novinarima. Predviđeno je da nakon radne večere konferenciju za novinare održi glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.

Zajedničke izjave se donose konsenzusom, a prema tumačenju diplomata, upravo zato se i odustalo od te izjave kako se ne bi u posljednji čas dospjelo u probleme zbog Trumpove nepredvidivosti.

Glavne teme tijekom radne večere bit će povećanje obrambenih izdataka i poštenija raspodjela tereta te borba protiv terorizma.

Američka strana očekuje da svaka članica NATO-a do kraja godine predstavi plan s pojedinostima kada će dosegnuti cilj izdvajanja dva posto BDP-a za troškove obrane.

U ukupnim troškovima koje članice NATO-a izdvajaju za obranu, na Sjedinjene Države otpada 70 posto.

Trenutačno samo Sjedinjene Države, Velika Britanija, Poljska, Estonija i Grčka ispunjavaju cilj o izdvajaju od dva posto, dok su Latvija, Litva i Rumunjska blizu toga cilja.
Druga tema je borba protiv terorizma. Sjedinjene Države očekuju da se NATO kao organizaciju uključi u međunarodnu koaliciju za borbu protiv Islamske države, u kojoj Savez već sudjeluje s radarskim letjelicama awacs i kroz obuku iračkih vojnika.

Trumpove izjave o “zastarjelosti” NATO-a, koje je kasnije povukao te izrazi naklonosti prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jako su uznemirili članice Saveza, koje graniče s Rusijom, strahujući da on možda ne bi poštovao članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Kasnije su članovi Trumpove administracije u više navrata uvjeravali saveznike da nema razloga za strah, ali i dalje je ostalo nepovjerenje, stoga bi veliki uspjeh ovoga sumita bio kada bi se smanjila razina nepovjerenja.

NOVO SJEDIŠTE SAVEZA

Belgijski kralj Philippe u četvrtak popodne predat će ključeve novog sjedišta NATO-a glavnom tajniku Saveza Jensu Stoltenbergu na svečanosti kojoj će prisustvovati čelnici 28 zemalja članica, među njima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

U društvu čelnika 28 zemalja bit će i crnogorski predsjednik Filip Vujanović, čija će zemlja za nekoliko tjedana postati punopravna članica NATO-a.

Golemo futurističko zdanje u koje će se smjestiti službe Saveza bit će jedna od novih arhitektonskih znamenitosti u Bruxellesu. Odluka o gradnji donesena je još 1999. godine, a kamen temeljac postavljen je u prosincu 2010. godine.

Prvotno se preseljenje 4200 službenika i diplomata iz zemalja članica očekivalo tijekom 2015. godine, a kasnije je taj rok pomaknut za proljeće 2017. Međutim, radovi još nisu gotovi, a novi rok za preseljenje predviđen je za ranu jesen ove godine. Razlozi za novu odgodu leže u problemima koji su iskrsli s ugradnjom vrlo sofisticirane komunikacijske opreme. Troškovi gradnje procjenjuju se na 1,1 milijardu eura.

Novo sjedište nalazi se točno preko puta staroga, koje je od samoga početka bilo zamišljeno kao privremeno. Sjedište NATO-a tamo se nalazi od 1967. kada se Savez naglo morao preseliti iz Pariza nakon što se Francuska povukla iz vojnih struktura Saveza.

PROSVJEDI I STROGE SIGURNOSNE MJERE

Belgijska policija očekuje da će u četvrtak u Bruxellesu biti desetak tisuća prosvjednika koji se okupljaju pod sloganom “Trump nije dobrodošao”.

Očekuju se stroge sigurnosne mjere i nazočnost velikog broja policajaca i vojnika. Promet u gradu bit će znatno otežan, ali srećom da je u Belgiji neradni dan, katolički blagdan Uzašašće, tako da poremećaji u prometu ne bi trebali zadavati previše glavobolje stanovnicima Bruxellesa.

Komentiraj

FOTO:EPA/OLIVIER HOSLET
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.