– Izmijenjeni mirovni sporazum između kolumbijske vlade i ljevičarskih gerilaca potpisat će se u četvrtak, objavili su u srijedu vladini pregovarači.

Predsjednik Juan Manuel Santos i vođa Kolumbijskih revolucionarnih oružanih snaga (FARC) Rodrigo Londono trebali bi potpisati sporazum u zgradi kazališta Colon u Bogoti.

Očekuje se da će plan potom potvrditi parlament u kojem većinu ima vladajuća koalicija desnog centra Nacionalno jedinstvo.

Santos i Londono već su jednom potpisali mirovni sporazum u Kartageni 26. rujna, ali on nikada nije primjenjen jer su ga birači odbacili na referendumu 2. listopada.

Kolumbijska oporba odbacila je u ponedjeljak novi mirovni sporazum, jer vlada nije prihvatila dvije bitne promjene, rekao je novinarima bivši predsjednik Alvaro Uribe, gorljivi protivnik pregovora s gerilom.

Oporbeni predstavnici rekli su da ako se neki njihovi zahtjevi ne uključe u novi sporazum, predstavljen kao konačan i nepromjenjiv, radilo bi se tek o “jednostavnom retuširanju sporazuma koji su građani odbacili”.

Među tim su zahtjevima zabrana političkog angažmana odgovornih za zločine dok služe kaznu, isključivanje krijumčarenja droge iz paketa političkih delikata koji uživaju amnestiju te neuvrštavanje sporazuma u ustav.

FARC i kolumbijska vlada uporno su se sastajali ne bi li spasili mirovni plan o kojem se pregovaralo četiri godine i koji su birači neočekivano odbacili na referendumu početkom listopada.

Kolumbijci su iznenadili odbacivši na referendumu prijedlog povijesnog mirovnog sporazuma koji su vlada i pobunjenici potpisali 26. rujna, premda je većina anketa predviđala veliku pobjedu pristaša mirovnog sporazuma.

Tijesan rezultat s 50,21 posto glasova protiv prema 49,78 posto za, uz slabu izlaznost od 62 posto pokazuje da je Kolumbija podijeljena u vezi s načinom na koji treba zaustaviti najstariji oružani sukob na sjevernoj polutci.

Bio je to veliki udarac za predsjednika Santosa, dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog tog povijesnog sporazuma.

Ugovor potpisan između FARC-a, najstarije gerile na američkom kontinentu, nastala 1964. od seljačke pobune koja još ima gotovo 6000 boraca, predviđao je razoružanje i demobilizaciju u idućih šest mjeseci te preobrazbu FARC-a u legalan politički pokret.

U zamršenom kolumbijskom oružanom sukobu tijekom desetljeća je sudjelovalo više skupina krajnje ljevice, paravojne milicije krajnje desnice i oružane snage. U njemu je poginulo više od 260.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.