Palijativna skrb ove će godine biti bitno unaprijeđena u cijeloj Hrvatskoj, a provodit će se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, općim bolnicama i u stacionarima domova zdravlja, koji će u tu svrhu prenamijeniti dio svojih kapaciteta.

Kapaciteti za palijativu na razini države ove se godine udvostručuju – s 200 na 418 namjenskih postelja, uvodi se 46 županijskih koordinatora za palijativu, a dio akutnih postelja u bolnicama prenamijenjen  je za produženo liječenje.

Time bi Hrvatska, po broju palijativnih postelja, trebala doseći europske standarde, a umirući pacijenti dobiti neophodnu zdravstvenu skrb.

Pomoćnica ministra zdravlja Diana Cimera ističe da se kapacitete nastojalo ravnomjerno rasporediti po cijeloj Hrvatskoj, kako bi sve regije i županije imale isti standard skrbi.

Grad Zagreb dobiva 81 postelju za palijativu

Primjerice, Grad Zagreb, koji do nedavno nije imao riješenu palijativnu skrb, u tri bolnice dobiva 81 postelju za skrb o bolesnicima, suočenima sa smrtonosnom bolešću.

Protekle je godine već otvoren odjel s 15 kreveta za palijativne psihičke bolesnike u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan na Jankomiru, te prvih petnaest palijativnih postelja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Rockefellerovoj ulici.  Plan je da bolnica u Rockefellerovoj dobije 51 palijativni krevet, a 15 će ih biti smješteno u Klinici za psihijatriju Vrapče.

Ravnatelj Klinike na Vrapču Vlado Jukić kaže da je njihov Odjel psihogerijatrije oko 30 posto kapaciteta i dosad koristio u palijativne svrhe, samo im to nije bilo priznato i plaćeno. Jedinica palijativne skrbi s 15 kreveta trebala bi biti formirana od 1. siječnja 2016.  i od tada bi trebala početi i naplata tog posla.

Očekuje se da će to podići i razinu skrbi na  gerijatrijskom odjelu na Vrapču, na koji se upozoravalo i sa saborske govornice “da je pretvoren u nehumano umiralište”.

“Postavljeni su jasni kriteriji koje mora zadovoljiti ustanova za bavljenje ovom djelatnošću”, istaknula je u razgovoru za Hinu Dijana Cimera te kao primjer navela nedavno otvoreni palijativni odjel u Rockefellerovoj  – u sobama su dvije postelje i pomoćni ležaj za člana obitelji, a svaka soba ima svoju kupaonicu. Osoblje je na raspolaganju 24 sata kao u svakoj bolnici.

No, ustanove će primati palijativne pacijente samo u slučajevima  pogoršanja stanja ili potrebe zahvata koji se ne može obaviti u kućnim uvjetima. Najveći dio palijativne skrbi premješta se na razinu primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja koji će ugovarati koordinatore palijativne zaštite i mobilne palijativne timove.

Najveći dio skrbi premješta se na primarnu razinu

Domovi zdravlja, registrirani za palijativnu djelatnost, od početka 2016. imaju mogućnost ugovaranja koordinatora za palijativnu skrb i mobilnih palijativnih timova, utvrđenih prema broju stanovnika pojedinih županija. Tako Grad Zagreb, s obzirom na svoju veličinu, dobiva osam koordinatora. Županije, koje su od 2008. odgovorne za zdravstvenu zaštitu na svom području, same će određivati razmještaj koordinatora po domovima zdravlja i ustanovama za zdravstvenu njegu.

Bolnice će obavještavati koordinatore o otpuštanju palijativnih pacijenata, nakon čega će koordinatori osiguravati zdravstvenu njegu u kući, socijalnog radnika, obavijestiti izabranog liječnika, patronažnu sestru i posudionicu pomagala te uskladiti sve službe na terenu, uključene u skrb.

“Palijativnog pacijenta ne želimo getoizirati u nekoj ustanovi i izolirati iz obitelji, već osigurati maksimalnu podršku kako bi do kraja života mogao ostati u svom domu”, ističe Cimera.

Obiteljima bi na raspolaganju trebale biti i razne usluge socijalne skrbi, poput gerontodomaćica i dnevnih boravaka za smještaj palijativnih pacijenata u razdoblju dok se obitelj za njih ne može brinuti.

U Ministarstvu zdravlja utvrdili su kadrovske normative i osigurali novčana sredstva za zdravstvenu zaštitu. Za ostalo je, kažu, važna podrška lokalne zajednice i socijale.

Palijativni bolesnik sam odlučuje o svom liječenju

Ove se godine uvodi i dodatna dijagnoza za postupanje prema palijativnom bolesniku, koja će se posebno šifrirati i fakturirati prema HZZO-u. Liječnici obiteljske medicine bit će zaduženi za rano prepoznavanje takvog stanja te upoznavanje pacijenta s  njegovim pravima, poput mogućnosti odbijanja određenih zahvata.

Voditeljica službe za primarnu zaštitu Sanja Predavec objašnjava da će palijativni bolesnik kod svog liječnika moći potpisati standardizirani obrazac kojim, s punom odgovornošću, odbija određene zahvate.  Obrasci su, kaže, već sada dostupni na web stranici Ministarstva zdravlja,  samo građani još ne znaju za to.

Po podacima HZZO-a, za palijativu  2014.  izdvojilo se 30-ak milijuna kuna, a u Ministarstvu zdravlja ne očekuju da će novi sustav donijeti i nove troškove.

“Troškovi neće biti bitno veći od dosadašnjih, samo ćemo pružati veću kvalitetu usluge. Zahvaljujući napretku medicine, imamo mogućnost da ljudi umiru bez boli i to će biti imperativ”. kaže pomoćnica ministra.

Prije tri godine palijativna skrb u Hrvatskoj mjerila se u promilima

U HZZO-u ističu da danas palijativnu skrb prima oko 20 posto građana u posljednjoj godini života, za razliku od svega jednoga promila, koliko ih je primalo prije tri godine dok se u Hrvatskoj još nije počelo sa sustavnim razvojem tog oblika zdravstvene zaštite.  Prekretnicu je donio Strateški plan razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016., koji bi ove godine trebao u cijelosti zaživjeti.

Već u prvoj godini njegove provedbe, 2014., osnovane su 134 ustanove ili punkta u kojima najteži bolesnici i njihove obitelji mogu dobiti neki oblik palijativne skrbi. Među njima je i Hospicij “Marija Krucifiksa Kozulić” na riječkom području u kojemu je pacijentima na raspolaganju 14 kreveta u pet dvokrevetnih i četiri jednokrevetne sobe. U Hrvatskoj je u međuvremenu stacionarna palijativna skrb uspostavljena u još devet ustanova s ukupno 191 posteljom. Jedna od njih je i bolnica u Novom Marofu, u kojoj su 2014. zbrinuta 884 palijativna bolesnika.

Po podacima HZZO-a, u 2014. obiteljski su liječnici obavili 17.465 kućnih posjeta u palijativnoj skrbi, a zdravstvena njega u kući u terminalnoj fazi bolesti pružena je 26.509 puta.

Komentiraj

FOTO:Ilustracija: Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.