Možda je trebalo više od dva desetljeća, ali “nikada nije prekasno” za izvršenje pravde, izjavio je u nedjelju glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz uoči skorašnjeg izricanja presude bivšem političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, optuženog između ostaloga za pokolj više od sedam tisuća muškaraca i dječaka u Srebrenici te granatiranje Sarajeva.

Više od 20 godina nakon duge opsade Sarajeva i masakra u Srebrenici, na istoku BiH, Karadžić će 24. ožujka saznati smatraju li ga suci Haškog tribunala odgovornim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

“Bilo je vrlo važnih suđenja na ovom tribunalu i također vrlo važnih presuda, ali ova protiv Karadžića će zasigurno biti jedna od najvažnijih u povijesti ICTY-a”, ocjenjuje Brammertz koji se na čelu Tužiteljstva nalazi od 2008.

Nakon što je 2006. u ćeliji preminuo bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, Karadžić će biti najviše rangirani dužnosnik kojem će se presuditi za zvjerstva počinjena tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

Presuda protiv 70-godišnjeg bivšeg predsjednika Republike Srpske je stoga “vrlo važna glede odgovornosti političkih vođa za patnje njihovih vlastitih naroda”, ističe Brammertz u razgovoru za AFP.

Kada je jedne srpanjske večeri 2008. Brammertzu, koji je tada bio glavni tužitelj ICTY-a tek nekoliko mjeseci, zazvonio telefon, glas sa suprotne strane mu je priopćio da nakon 13 godina provedenih u bijegu, Radovan Karadžić samo što nije uhićen u Beogradu.

Od uspostave Haškog suda 1993., cijeli je svijet postao “vrlo pesimističan” glede izgleda da će biti uhićeni i posljednji bjegunci, među kojima Karadžić i vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić te je čak i za 2010. bio najavljen kraj mandata UN-ovog suda.

No, sa svakim novim susretom sa žrtvama, uhićenje Karadžića i Mladića je bio “zahtjev broj 1”. Kada je konačno stigla potvrda Karadžićevog uhićenja, Brammertz shvaća težinu tog trenutka i što će on “predstavljati za tisuće i tisuće žrtava”.

“Ima jedna izreka da je pravda koja kasno stiže zanijekana pravda, ali ja mislim da u ovom slučaju nikada nije prekasno”, dodaje Brammertz i podsjeća da je srebrenički pokolj, koji se Karadžiću stavlja na teret kao zločin genocida, “najveći zločin počinjen na europskom tlu od Drugog svjetskog rata”.

Bosanski Srbi, pod dirigentskom palicom Karadžića i Mladića, ubili su u srpnju 1995. gotovo 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka u srebreničkoj enklavi pod zaštitom UN-a, a Sarajevo su držali pod opsadom 44 mjeseca. U tom je gradu tijekom opsade ubijeno više od 10.000 ljudi, uključujući 1500 djece.

  • Suđenje Karadžiću počelo je u listopadu 2009., a iznošenje završnih riječi bilo je u listopadu 2014.

Tužitelj odbacuje kritike u kojima se tvrdi da tribunal budi bolna sjećanja iz prošlosti i ističe čvrstu uvjerenost da je “pravda od ključne važnosti ako se želi dati šansa pomirenju”.

Činjenica da tijela brojnih žrtava ni do danas nisu pronađena je “bolna”, priznaje Brammertz i dodaje da je razočaran zbog povratka diskursa koji dijeli zajednice u regiji.

Priznaje, međutim, ograničenja svog mandata i činjenicu da su neki zločini izostavljeni.

“No pravda je zadovoljena, to je sigurno. Da li za sve žrtve? Nažalost ne, jer smo morali probrati slučajeve. Zbog  nedostatka sredstava i novca moj je ured bio primoran izabrati između teških i još težih slučajeva”, pojašnjava Brammertz.

Sud, koji je procesuirao 161 osobu, nije mogao pokrenuti postupak za “svako silovanje, masakr ili zločin” i to je “jedna od naših najvećih frustracija”, priznaje tužitelj.

I dok se priprema za odluku sudaca, Brammertz kategorički tvrdi: “bez tribunala, bez pravde, situacija bi danas bila sigurno gora”.

Izricanje presude u slučaju Karadžić održat će se u četvrtak, 24.  ožujka u 14 sati u sudnici 1, stoji u odluci Raspravnog vijeća koju potpisuje predsjedavajući sudac O-Gon Kwon.

Tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zatražilo je u završnim riječima u rujnu 2014. kaznu doživotnog zatvora za nekadašnjeg čelnika bosanskih Srba.
“Pod Karadžićevim zapovijedanjem i nadzorom njegovi su podređeni sa suradnicima protjerali, ubili, mučili i na druge načine zlostavljali stotine tisuća Muslimana i Hrvata”, napisali su tužitelji u završnom podnesku.

  • “Proglasi li vijeće Karadžića odgovornim za znatan dio tih zločina… doživotni zatvor jedina je prikladna osuda”, poručili su u podnesku.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske uhićen je u srpnju 2008., nakon višegodišnjeg skrivanja pod lažnim identitetom “doktora Dabića”, a tjedan dana kasnije izručen je Haškom sudu. Optužnica Tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) tereti ga za genocid i zločine protiv čovječnosti koje je počinio na teritoriji BiH od 1992. do 1995. godine.

“Pokolj u Srebrenici u lipnju 1995., u kojem je likvidirano skoro 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, jedna je od crnjih stranica u povijesti čovječanstva, a zločini u srebreničkoj enklavi predstavljaju vrhunac odluke Radovana Karadžića da se istočna Bosna očisti od muslimanskog stanovništva”, izjavio je u uvodnim riječima na početku suđenja Karadžiću u studenome 2009. tužitelj Alan Tieger.

Karadžića  je ICTY optužio po 11 točaka optužnice za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

“Preživjeli nisu uspjeli obnoviti svoje živote. Ta trajna tragedija dio je zločinačkog naslijeđa”, poručio je tada Tieger.

ICTY je prvi put optužnicu za genocid protiv Karadžića podignuo 1995., ali se bivši predsjednik RS uspješno skrivao punih 14 godina.

Haški sud 31. ožujka izriče presudu i Vojislavu Šešelju, vođi srpskih radikala i četničkom vojvodi, za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i u Vojvodini.

Komentiraj

FOTO:Tomislav Krasnec/VLM/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.