Turska je u četvrtak od Sjedinjenih Država zatražila da ukloni kurdsku paravojsku iz kopnenih snaga koje podržava u Siriji, što je posljednji u nizu sporova između dviju članica NATO saveza otkad je Ankara prošlog mjeseca započela ofenzivu u sirijskoj pokrajini Afrin.

Odnosi između Turske i SAD-a, dviju najvećih vojski NATO saveza i suradnika u borbi protiv Islamske države, znatno su se pogoršali zbog podrške Washingtona sirijskoj kurdskoj paravojsci YPG koju Ankara smatra teroristima.

Očekuje se da će to pitanje dominirati tijekom posjeta američkog državnog tajnika Rexa Tillersona Turskoj u četvrtak i petak, u vrijeme u kojem se dvije države sukobljavalju i oko niza ostalih pitanja.

Turska je pokrenula kopnenu i zračnu operaciju u sjeverozapadnoj sirijskoj regiji Afrin kako bi potjerala YPG sa svoje južne granice.

Ankara tu skupinu smatra produžetkom PKK-a, zabranjene organizacije koja desetljećima vodi pobunu protiv turskih središnjih vlasti. YPG je glavni element Sirijskih obrambenih snaga (SDF) koje SAD naoružava, obučava i pomaže zračnim i specijalnim snagama u borbi protiv Islamske države.

“Tražimo da ovaj odnos bude prekinut, odnosno želimo da zaustave svu podršku sirijskom ogranku PKK-a, YPG-u”, poručio je turski ministar obrane Nurettin Canikli na konferenciji za novinare u Bruxellesu, dan nakon što se sustreo s američkim ministrom obrane Jimom Mattisom na marginama sastanka NATO saveza.

Canikli je obacio tvrdnju Washingtona da SDF kontroliraju arapske snage, a ne Kurdi.

“Mattis je rekao kako je SDF većinski pod kontrolom arapskih elemenata. Mi tvrdimo suprotno – SDF je u potpunosti pod kontrolom YPG-a i PYD-a (kurdska stranka u Siriji). Ostali elementi su samo za pokazivanje”, tvrdi turski ministar.

“Zahtijevamo da ta struktura bude uklonjena iz SDF-a”, dodao je Turčin.

Razgovarajući s novinarima na marginama susreta, Mattis je rekao da je njegov razgovor s turskim kolegom bio otvoren i iskren, no priznao je da je bilo nesuglasica.

“Vjerujem da pronalazimo zajednički teren, no postoje i mjesta neslaganja, jer rat vam nekad na izbor da samo loše alternative… Nastavljamo surađivati na načine da adresiramo nihovu legitimnu zabrinutost”.

SAD je priopćio kako je Mattis pozvao Tursku da bude usredotočena na borbu protiv Islamske države.

“Pozvao je na obnovljeni fokus na kampanju protiv IS-a i na sprječavanje bilo kakve mogućnosti da se ta teroristička organizacija ponovno pojavi u Siriji”, stoji u priopćenju.

Borci Islamske države su prošle godine protjerani iz svih urbanih centara u Siriji i Iraku, no Washington ih i dalje smatra prijetnjom.

Ankara posljednjih mjeseci stavlja velik naglasak na potrebu borbe protiv kurdskih paravojski i naglašava kako SAD koristi jednu terorističku skupinu kako bi se borila protiv druge.

Turska od SAD-a želi da prestane naoružavati YPG, da povuče oružje nakon što se Islamska država porazi u Siriji, te da naredi YPG-u da se povuče iz Manbidža, sirijskog grada koji se nalazi oko 100 kilometara istočno od Afrina.

Canakli je rekao kako mu je Mattis otkrio da SAD radi na planu za vraćanje oružja koje je dano YPG-u, pogotovo teškog naoružanja. No Tillerson je kasnije objavio da Washington nikad nije dao takvo oružje YPG-u, pa da stoga nema “što vraćati nazad”.

Turska ofenziva protiv YPG-a u Siriji zasad je ograničena na Afrin, granično područje za koje se vjeruje da na njemu nema američkih snaga, no Ankara je otvoreno govorila o proširenju operacije na zone u kojima bi njezine snage mogle doći u kontakt sa snagama koje podržava SAD.

Turska je zato savjetovala Amerikancima da povuku svoje vojnike, a SAD je odgovorio da to nema namjeru učiniti.

Moćni prijatelji

Turska je glavni muslimanski saveznik SAD-a unutar NATO-a i jedan od najmoćnijih prijatelja Washingtona na Bliskom istoku još od Hladnog rata. No sve veće neslaganje oko Sirije samo je jedno u nizu pitanja koje unosi razdor u taj strateški odnos.

Ankara optužuje Washington i da pruža utočište Gulenu, kleriku kojeg optužuje za neuspjeli pokušaj puča 2015. godine. Gulen živi u saveznoj državi Pennsylvaniji.

SAD je prošlog mjeseca osudio turskog bankara jer je prekršio sankcije nad Iranom u slučaju koji je uključivao svjedočenje o navodnoj korupciji visokih tuskih dužnosnika. Dvije države su zaustavile i izdavanje viza na mjesec dana nakon što je lokalno konzularno osoblje pritvoreno zbog sumnji o povezanosti s pokretačima puča.

Turske vlasti su od tog događaja u srpnju prošle godine pritvorile desetke tisuća ljudi, a oko 150 tisuća je dobilo otkaze ili je suspendirano. Turski predsjednik sve češće koristi antieuropsku i antiameričku retoriku.

Komentiraj