Američki predsjednik Donald Trump počeo je mandat 20. siječnja 2017. izljevom bijesa. Mnogi promatrači primijetili su da je njegov 16-minutni inauguracijski govor bio pun kritika i optužbi, što je bio znak da Washington očekuju burne promjene.

Trump je u tom govoru oštrim riječima opisao ono što je nazvao realnošću mnogih američkih građana.

Tog prohladnog i kišovitog dana, govorio je o “zahrđalim tvornicama razbacanim poput nadgrobnih spomenika”, školama iz kojih mladi izlaze “bez ikakvog znanja” i “kriminalu, bandama i drogi”. Obećao je: “Taj pokolj Amerikanaca prestaje upravo ovdje i sada.”

Premda je 45. američki predsjednik kratko pozvao naciju na jedinstvo, poruka izrečena tog dana nije bila poruka pomirbe i nade.

“Mi, građani Amerike sada smo se udružili u velik nacionalni napor obnove naše zemlje i obećanja koje ona predstavlja za sve naše ljude”, rekao je.

Njegova prva godina na vlasti bila je, međutim, obilježena podjelama: crnaca protiv bijelaca, imigranata protiv državljana, bogatih protiv siromašnih, lijevih protiv desnih i nacionalista protiv globalista.

I dok politolozi ističu da podjele u Americi nisu počele tog dana, slažu se da se jaz produbio otkako je populistički predsjednik preuzeo dužnost.

Ispitivanje centra Pew pokazalo je da 60 posto Amerikanaca smatra da su se odnosi između različitih etničkih skupina u zemlji pogoršali, naglašavajući rasne podjele.

Trump je također rekao kako namjerava vratiti vlast narodu.

“Predugo mala skupina u našem glavnom gradu ubire koristi od vladanja, dok ljudi plaćaju cijenu”, rekao je. “Dvadeseti siječnja 2017. bit će upamćen kao dan kada je narod ponovno preuzeo vlast.”

No nikada prije nije bilo toliko predstavnika krupnog biznisa u najbližem okruženju nekog američkog predsjednika. Kritičari strahuju da je vlast preuzeo Wall Street a ne narod.

Jednostrane odluke

Iako je ispunio obećanje da će protresti politički establišment, možda nije očekivao da će naići na toliki otpor u vlastitoj stranci.

Najviše rangirani republikanci frustrirani su njegovim politikama, izjavama i tvitovima. U Senatu, gdje republikanci imaju tijesnu većinu, mnogi ga smatraju toksičnim.

U Bijeloj kući gotovo da ih i nema na najvišim pozicijama otkako je Sean Spicer otišao s dužnosti glasnogovornika, a predstojnika ureda Reincea Priebusa zamijenio je bivši general John Kelly.

Najvažnije dužnosti u kabinetu obnašaju bivši vojni časnici i financijski stručnjaci.

Kada je riječ o vanjskoj politici, neke od najvažnijih odluka donio je jednostrano. SAD je povukao iz Pariškog sporazuma o klimi i uznemirio saveznike na Bliskom istoku odlukom da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela.

Elaine Kamarck iz think tanka Brookings Institution zaključila je da je prva godina Trumpovog mandata “ništa drugo nego jedna velika samoizazvana rana.”

Trump gotovo da nije ispunio nijedno obećanje, istaknula je. Antagonizirao je senatore iz vlastite stranke i raskinuo sa saveznicima.

Trump je upozorio saveznike i svijet kazavši u inauguracijskom govoru da će “od sada samo Amerika biti na prvom mjestu”.

Naglasio je da će Amerikanci obnoviti zemlju američkim radom poštujući dva pravila – “kupuj američko i zapošljavaj Amerikance”.

Posljedično, sporazum o slobodnoj trgovini s pacifičkim zemljama otkazan je nekoliko dana nakon toga i ponovno su otvoreni pregovori o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji bi mogao čak propasti.

To je njegov način da se bori za Amerikance svim snagama, kako je obećao prilikom inauguracije.

Amerikanci sada strpljivo čekaju da ispuni obećanje da će “Amerika ponovno početi pobjeđivati, kao nikad prije.”