Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump izjavio je da bi, postane li predsjednik, SAD mogao prestati automatski štititi saveznike u NATO-u.

U intervjuu za New York Times, Trump je rekao da bi Washington priskočio u pomoć samo onim saveznicima “koji ispunjavaju obveze prema nama”, piše u četvrtak BBC.

Sve članice NATO-a potpisale su sporazum o zajedničkoj obrani u slučaju napada na jednu od njih.

Trump je u intervjuu naznačio glavne smjernice svoje vanjske politike, usmjerene na smanjivanje američkke vojne prisutnosti u inozemstvu.

Kontroverzni republikanski kandidat također je rekao da, u slučaju izbora za prvog čovjeka SAD-a, neće vršiti pritisak na saveznike zbog obračuna s političkom oporbom i građanskim slobodama, isitčući da najprije treba “počistiti u svom dvorištu” prije “držanja lekcija” drugim državama.

“Pogledajte što se događa u našoj zemlji! Kako ćemo soliti pamet drugima ako ljudi ovdje ubijaju naše policajce?”, rekao je američki multimilijarder.

Upitan o propalom pokušaju puča u Turskoj, Trump je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojeg neki zapadni čelnici optužuju za autoritarnu vladavinu.

“Odajem mu počast što je uspio preokrenuti stvar”, rekao je Trump o neupjelom državnom udaru. “Neki ljudi kažu da je sve bilo namješteno, no ja tako ne mislim”, dodao je.

Republikanski kandidat također je rekao da će razmotriti troškove obrambenih sporazuma za SAD, što potencijalno otvara mogućnost da isto učine i drugi saveznici.

Istaknuo je da “bi želio da može nastaviti s tim troškovima”, ali ne ako osjeti da saveznici samo iskorištavaju SAD.

Također je dao naslutiti da je sklon zatvaranju američkih vojnih baza u inozemstvu. “Ako odlučimo da moramo braniti SAD, uvijek možemo poslati vojnike” iz SAD-a, rekao je i dodao “da je to puno jeftinije”.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
je francuski savjetnik za globalno liderstvo (global leadership fellow), trenutačno zaposlen u Svjetskom ekonomskom forumu. Diplomirao je na Kennedy School of Government na Harvardu. Radio je u financijskoj industriji, osobito u Londonu i New Yorku, gdje danas živi. On pruža pogled izvana na Hrvatsku i njenu ekonomiju.