Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem i ljubljanskim nadbiskupom Stanetom Zoreom, predvodio je u nedjelju u Trsatskom svetištu svečano euharistijsko slavlje u povodu 300. obljetnice krunjenja čudotvorne slike Majke Božje Trsatske, a u propovijedi je vjernicima pojasnio najnovija događanja u vezi s kanonizacijom blaženog kardinala Alojzija Stepinca.

Sliku “Majke Milosti”” papa Urban V. darovao je trsatskome svetištu 1367. godine. Prema predaji, osobno ju je naslikao sv. Luka Evanđelist. Zbog štovanja koje joj je iskazivano, slika je okrunjena zlatnom krunom 8. rujna 1715., a svečanost krunidbe održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

To je prva slika Majke Božje koja je okrunjena izvan Italije, a Sveti Otac već u 15. st. dopustio poseban oprost onima koji ju pohode, a slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima.

Kardinal Bozanić u propovijedi podsjetio je na riječi pape Franje da su zajedništvo muškarca i žene u braku jedinstveno, prirodno, temeljno i prekrasno dobro za osobe, zajednice i društva, kazavši da je obitelj antropološka činjenica te da ju ne možemo okarakterizirati na temelju ideoloških pojmova i koncepata koji su bili važni samo u određenom povijesnom vremenu.

Objašnjavajući događanja u vezi kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, podsjetio je da papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine proglasio blaženim Alojzija Stepinca kao mučenika, čemu je prethodio složen proces detaljnog istraživanja i procjenjivanja. Spomenuo je kako je u procesu za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca već ispitan čudesan događaj na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih i na Kongresu konzultora teologa.

“Možemo reći da je proces pri Svetoj Stolici gotovo završen s pozitivnim zaključkom, još samo predstoji sud Kardinalske komisije i službeno proglašenje Svetog Oca”, rekao je Bozanić. Međutim dodao je, krajem lipnja prošle godine srpsko-pravoslavni patrijarh Irinej uručio je u Beogradu tadašnjem tajniku za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u kojem patrijarh iznosi svoje prigovore glede kanonizacije blaženika.

“Budući da iz pisma patrijarha Irineja proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predložio je da se formira Radna skupina sastavljena od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugome svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine”, rekao je Bozanić istaknuvši da se “papa Franjo time odlučio na poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti.”

Objasnio je kako time Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente za kanonizaciju kako bi se ona dogodi u boljem ozračju odnosa dviju Crkava, dodavši da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije, te da je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca te da se ono što je učinjeno neće više preispitivati, odnosno, da nema nikakve revizije procesa.

Istaknuo je “da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije bl. Stepinca jer je osobno uvjeren u njegovu svetost te da Crkva u Hrvatskoj “prihvaća njegovu odluku koja otvara vremenski malo duži put do kanonizacije i traži više strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti”.

Bozanić je podsjetio da je “bl. Stepinac u teškim vremenima nosio križ hrvatske nacije, a nije nailazio na razumijevanje kod desnih, a osudili su ga lijevi”, te da je “imao smisao za primjenu načela kako pomoći onima koji su bili u životnoj opasnosti tijekom ratnih previranja, bio je odlučan u stavu da bi crkveni Koncil trebao osuditi nacionalizam kao kugu ljudskoga roda, ali kad je riječ o ljudskim i narodnim pravima nije se dao ni od koga natkriliti u ljubavi prema svome narodu.”

Smatra da će “Stepinčeva kanonizacija pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz toga tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje”, te da je “potrebno objektivno prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima.”

Kardinal je ocijenio kako u proces kanonizacije “sada ulazi i inicijativa patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i širem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a istina će nas osloboditi”.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.