Na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova o suzbijanju nasilja nad LGBT osobama u Hrvatskoj dominirale su poruke o nužnosti suzbijanja homofobije i nasilja, a dvoipolsatna rasprava većim se dijelom odvijala pred samo tri saborska zastupnika. Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ocijenila je da je riječ o “poražavajućem odazivu zastupnika”.

Posebno je upozoreno da je to nasilje nužno tretirati kao kazneno djelo zločina iz mržnje, a ne kao prekršajno, što je epilog u većini slučajeva. Istaknuta je i potreba edukacije kako bi se suzbile predrasude prema toj populaciji u svim sferama, od školstva preko zdravstva do sudstva.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je kako se među pritužbama koje prima 3,3 posto odnose na spolnu orijentaciju, a 2,7 na rodni identitet i izražavanje. Upozorila je kako kod LGBT osoba vlada nevoljkost za pritužbe na nasilje institucijama zbog srama, nepovjerenje u rad policije i državnih odvjetništava, straha od dodatne viktimizacije i stigmatizacije, od dugotrajnih procesa, od počinitelja, od malog broja kazneno-pravnih postupaka i neprepoznavanja zločina iz mržnje.

Ljubičić je predstavila i istraživanje po kojem 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra bolešću, 50 posto bi homoseksualcima zabranilo javno nastupanje, 65 posto misli da homoseksualne osobe ne bi trebale isticati svoju orijentaciju, dok 29 posto smatra da homoseksualnim osobama treba zabraniti rad na poslovima s djecom.

Ustvrdila je i da ne možemo govoriti o smanjivanju nasilja nad LGBTIQ osobama jer je, prema istraživanju udruge Zagreb Pride, čak 75 posto doživjelo neki oblik nasilja zbog spolne orijentacije i rodnog identiteta.

Zaključila je da u javnom prostoru ima govora mržnje od javnih osoba, da su pripadnicima LGBT populacije uskraćivana prava koja imaju heteroseksualne osobe te da je potrebna široka javna osuda homofobnih ispada i izjava kao apsolutno neprihvatljivih. Također je istaknula i stalnu potrebu osvještavanja statusa LGBTIQ osoba kroz odgojno-obrazovni sustav, edukacije, javnu osudu i reakcije institucije i političkih elita u pravcu zahtijevanja da se problemi riješe.

U raspravi su sudjelovali predstavnici desetak LGBTIQ udruga, pri čemu je Gabrijela Ivanov iz K-zone i Vox Feminae upozorila da se suočavaju s diskriminacijom na radnom mjestu. Neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu doživjelo 75 posto homoseksualnih osoba, no samo ih je 11 posto uznemiravanje prijavilo poslodavcu zbog nepovjerenja, kazala je Ivanov.

Ivo Šegota iz udruge Dugine obitelji kazao je kako žele pravno regulirani obiteljski život, te da ih se uvede u Obiteljski zakon.

Sanja Juras iz lezbijske grupe Kontra upozorila je na “alarmantnu homofobiju u pravosuđu” te navela slučaj u kojemu je oštećeni tri godine bio žrtva 20 napada, što verbalnih, što fizičkih, no, kazne su, unatoč prijavama, izostale.

Mia Gonan iz Zagreb Pridea zatražila je da se počne raditi na zakon o rodnom identitetu koji bi se temeljio na samoodređenju.

Ako se želimo baviti nasiljem nad LGBT osobama, onda se treba baviti promjenom prevladavajućeg stava da su te osobe manje vrijedne te upozoriti da je svako nasilje nedopustivo, ustvrdila je Iva Tomečić iz Crol.hr-a, upozorivši na “ledenu šutnju vladajućih na ispade klerikalne desnice”. Smatra i kako su potrebne oštrije kazne za nasilnike, ali i za roditelje koji homoseksualnu djecu tjeraju na ulicu.

Sanja Stanojević iz udruge roditelja transrodne djece Transparent kazala je kako je državni aparat zatvoren prema njima zbog čega nisu u mogućnosti osigurati im temeljna ljudska prava, što nerijetko dovodi do samoubojstava ili samoozljeđivanja djece.

Martina Horvat iz organizacije LORI požalila se na lošu suradnju s obrazovnim institucijama, pogotovo Ministarstvom znanosti i Agencijom za znanost. Obrazovne vlasti trebaju napraviti iskorak i pokazati interes za suzbijanje homofobije, smatra Horvat, dodavši da su im pripremili Smjernice za suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije.

Dvoipolsatna rasprava većim se dijelom odvijala pred samo tri saborska zastupnika, a Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ocijenila je da je riječ o “poražavajućem odazivu zastupnika”. Ustvrdila je da postoji veliki disbalans između propisa i sudske prakse te pozvala da se radi na osvješćivanju sudaca, ali i jačanju društvene svijesti o prihvaćanju raznolikosti koja je, neovisno o obrazovanju, na niskoj razini zbog čega u javnom prostoru imamo velike količine govora mržnje i netolerancije.

Komentiraj

FOTO:Boris Scitar/Vecernji list
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.