Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirao je tribinu o stanju civilnoga društva u Hrvatskoj na kojoj su sudionici rekli da su zabrinuti zbog, kako ocjenjuju, pritisaka vlasti koji ih podsjećaju na 90-te godine, i na suzbijanje djelovanja civilnog društva.

Prije početka tribine Centru za mirovne studije iz Zagreba uručena je godišnja Nagrade “Miko Tripalo” za 2015. godinu, za, kako je obrazloženo, sveukupno djelovanje, promoviranje mira i tolerancije u Hrvatskoj, za borbu za prava diskriminiranih, obespravljenih i marginaliziranih društvenih skupina, a posebno za angažman i pomoć izbjeglicama i migrantima u 2015. godini.

Goran Sunajko izjavio je da civilno društvo nije samo dio demokracije, nego njezin temelj i smisao, i da se ono ne bavi prošlošću, jer ona nije realna kategorija, nego sadašnjošću u kojoj su problemi zajednice.

Po njegovu mišljenju trenutno je ‘na djelu policijski pristup’ u kojem se od građana traži identifikacija s poretkom, a umjesto „demosa“ koristi se njegov falsifikat – javno mnijenje. Umjesto toga potrebna je politike koja prihvaća građane kao subjekte koji izražavaju nesuglasje unutar društva, kazao je.

Gojko Bežovan se zauzeo za poticanje trećeg sektora i civilnog poduzetništva, unutar kojeg se ostvaruje i značajna potpora filantropiji. Unutar projekta IPA 2012 u Hrvatskoj je potpora filantropiji u lokalnoj zajednici iznosila 4,5 milijuna kuna, rekao je Bežovan i dodao da se u Hrvatskoj o tome jedva što čuje, dok u nekim srednjeeuropskim zemljama 20 godina postoje studiji socijalnog poduzetništva.

Zrinjka Peruško predstavila je rezultate ankete koja pokazuje da je publika neprofitnih medija iznimno veliki politički potencijal. Publika neprofitnih medija čini jednu četvrtinu ukupne publike svih medija, a čine ju većim dijelom žene, osobe koje pokazuju veći politički interes i koje imaju osjećaj veće političke odgovornosti.

Među njima je 26 posto publike koja koriste sve ponuđene medijske sadržaje, 15 posto publike sklonije emocionalnoj javnoj sferi, odnosno sapunicama i talk showima, te 58 posto publike koju zanimaju vijesti i dokumentarni sadržaji, odnosno politički odgovorna publika koja se spremna angažirati, rekla je Peruško.

Urša Raukar smatra da je društvo suočeno sa silnom apatijom građana. Problem je, po njoj, kako aktivirati nezadovoljstvo građana, koje oni izražavaju kafićima, uredima i ulicama, i pretočiti ga u građanski aktivizam.

Dragan Zelić iz GONG-a ustvrdio je da trenutačno u Hrvatskoj vlada demokratska regresija jer „demokracija i strah ne idu zajedno“. Guše se mediji, nezavisna scena i civilno društvo, želi se uništiti svaka kritika da bi se lakše vladalo, da se ne zna da su u sukobu interesa, da se srame antifašizma, da se ne vidi klerikalizacija društva i gušenje sekularnog, izjavio je Zelić i dodao da se civilno društvo „ne boji toga“.

Takvom je stanju, kaže, kriva i protekla vlast što nije uredila niz pitanja, i sadašnja politička opozicija koja ne radi svoj posao.

Osvrnuo se i na pitanje financiranja udruga i kazao da GONG više plati poreza nego dobije od države. Prošlu godinu od države GONG je dobio 49 tisuća kuna, a 930 tisuća kuna uplatio poreza, kazao je Zelić i dodao da GONG 30 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu.

Zelić kaže i da je njihov ‘zadatak stalno tumačenje građanima što se događa u zemlji’, u čemu će ostati okupljeni unutar civilnog društva.

U uvodnom dijelu tribine izlagali su još Žarko Puhovski o “farsičnom civilnom društvu za XXI. stoljeće” i Agata Račan o Zakonu o udrugama, koji, prema njenom mišljenju, ograničava ustavna prava i slobode građana.

Komentiraj

FOTO:Dalibor Urukalovic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.