Estonija podržava ulazak Hrvatske u schengensku zonu, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves istaknuvši da je za to potrebno dobro se nositi s problemom migrantske krize što je Hrvatska, kroz koju je prošlo 600.000 izbjeglica i migranata, pokazala da može.

“Mi čvrsto podupiremo Hrvatsku na tom putu (u schengensku zonu)”, kazao je Ilves, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Osvrnuvši se na migrantsku krizu izrazio je divljenje Hrvatskoj zbog načina na koji se nosila s tim problemom. Po njegovim riječima, sporazum Turska-EU, kojim bi se trebao zaustvaiti priljev migranata u Europu, je “korak u pravom smjeru”.

“Hrvatska je učinila ogromnu stvar u tom pogledu i kada razgovaramo o Schengenu…kada imate krizu koja je vezana za migracije onda je zaista imperativ da se dobro nosite s tim problemom kako biste ušli u schengensku zonu”, rekao je Ilves.

Predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da schengenski sustav jamči slobodu kretanja ali i sigurnost te da postati dio tog prostora nije samo simolično za Hrvatsku. “To će koristiti našem gospodarstvu, građanima, ali i sigurnosti”, kazala je.

“Zahvalni smo Estoniji na pomoći i potpori u hrvatskom prilagođavanju schengenskom sustavu i nadamo se da ćemo u daljnjoj suradnji uspjeti nadići i premostiti još one elemente koje Hrvatska treba izgraditi i koji će biti sve veći izazov kada je riječ o broju migranata kada pristižu u EU, ali za koje vjerujem da ih možemo ispuniti u vrlo kratkom roku”, naglasila je Grabar-Kitarović.

Ona je izrazila žaljenje zbog suspenzije schengenskog sustava i rekla je kako se nada da će se uskoro ponovno provoditi te da će se ukloniti žičana ograda između Hrvatske  i drugih zemalja.

 

  • Što se tiče gospodarskihi odnosa između Hrvatske i Estonije, predsjednici su se složili da ima puno prostora za njihovo unapređenje.

 

Ilves je predsjedničinu inicijativu Jadran-Baltik-Crno more ocijenio dobrodošlom kazavši da se u tom kontekstu zaista može više postići u odnosima između dviju zemalja.

“Trebamo više učiniti kako bi osnažili gospodarske odnose. Što se tiče IT-a, mislim da naše poslovne zajednice mogu pokrenuti suradnju upravo na tom području zaato jer smatram da su velike mogućnosti za obje strane”, kazao je dodajući da veliki potencijal za suradnju među ostalim vidi u digitalizaciji, s čim se složila i hrvatska predsjednica.

“Držim da postoji ogroman prostor za širenje naše gospodarske suradnje kako u području izgradnje infrastrukture tako i u području povezivanja hrvatskih i estonskih luka, a posebice Rijeke i Tallinna, tako naravno i u intermodalnom infrastrukturnom povezivanju, energetskoj suradnji i digitalizaciji prostora srednje Europe i EU-a općenito”, rekla je Grabar-Kitarović istaknuvši da će tome pridonijeti  inicijativa Baltik-Jadran-Crno more.

Naglasivši da je Estoniju bila prva u digitalizaciji u EU-u te da je u IT sektoru postigla ogroman napredak, predsjednica je izrazila uvjerenje da će tijekom posjeta estonskog predsjednika biti postavljen temelj za suradnju između hrvatskih i estonskih tvrtki kako bi se iskoristila estonska iskustva, što je Hrvatskoj neophodno za razvoj konkurentnosti, industrije, ali i za borbu protiv korupcije te povećanja učinkovitosti državne uprave i lokalne samouprave.

Hrvatska predsjednica i njezin estonski kolega nastavit će razgovore na radnoj večeri. Ilves će se u utorak, drugog dana posjeta Hrvatskoj, sastati s premijerom Tihomirom Oreškovićem i održati predavanje “Europa na raskršću” na zagrebačkom sveučilištu.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.