Srbija želi biti članica Europske unije i urediti državu poput svih država Unije, ali i Srbija ima jedan uvjet – da Europa od nje nikada ne traži priznanje neovisnosti Kosova, poručio je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić u grčkim medijima.

“Nećemo biti članica neke unije koja bi nam to tražila, a zahvalan sam svim državama koje nisu priznale neovisnost Kosova, među kojima je i naša draga Grčka”, rekao je Nikolić za TV postaju na Krfu, gdje je u ponedjeljak nazočio komemorativnom skupu u povodu 100. obljetnice iskrcavanja srpskih vojnika u 1. svjetskom ratu.

Na pitanje sviđa li mu se ta Europa čijom članicom Srbija želi postati, Nikolić je uzvratio protupitanjem: “Sviđa li se vama Europa čija ste članica” te ocijenio kako “bolju Europu nemamo”, prenosi Radio-televizija Srbije (RTS).

“A okruženi smo Europskom unijom, želimo urediti državu na način na koji su uređene države EU. Teško da će EU pronaći konsenzus među svim članicama oko našeg ulaska, ali mi pregovaramo”, rekao je srbijanski predsjednik na Krfu, gdje je u ponedjeljak proglašen počasnim građaninom ovog grčkog otoka.

Komentirajući migrantsku i izbjegličku krizu, Nikolić je rekao kako joj ni Srbija niti Grčka “nisu uzrok, ali  trpe posljedice”. “Europa, čija ste vi članica, a mi želimo biti, proklamirala je načelo slobode kretanja, izbora zaposlenja, izbora države u kojoj ćete živjeti, a posebno zbrinjavanje ljudi koji zbog različitih vrsta neprijatnosti u svojim zemljama svoju zemlju napuštaju”, rekao je Nikolić.

Europa je, po ocjeni srbijanskog predsjednika, odlučila drugačije rješavati izbjeglički problem kada je postalo jasno da se u Europi javlja sebičnost i da su mnogi političari, koji su poštovali europska pravila, ugroženi padom popularnosti.

Govoreći o posjetu Krfu, Nikolić je naglasio je kako došao obilježiti važan jubilej u povijesti srpskog naroda, 100 godina od iskrcavanja srpske vojske na Krfu, gdje su se srpski vojnici oporavljali. Nikolić je tim povodom zahvalio Grcima za sve što su učinili pomažući Srbima te je izrazio ponos zbog sudjelovanja srpskih vojnika u probijanju Solunskog fronta i rješavanju sudbine 1. svjetskog rata.

Na Solunskom frontu poginulo je oko 21.000 srpskih vojnika i časnika, 23.000 francuskih, oko 3.000 britanskih vojnika, 1.500 grčkih te 3.500 talijanskih vojnika. Ruski car Nikolaj u Solun je poslao 10.000 pripadnika moskovskog vojnog okruga, a njih oko 4.300 je stradalo.

Srbija je, kako zemlja saveznica velikih sila, u 1. svjetskom ratu izgubila između 1,1 i 1,3 milijuna stanovnika ili skoro trećinu ukupnog tadašnjeg stanovništva te ostala bez oko 60 posto muške populacije.

Komentiraj

FOTO:Srdjan Ilic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.