Optužuju ga da je podržao državni udar u Makedoniji, sponzorirao prosvjede u Mađarskoj, orkestrirao izbjegličku krizu u Europi. Sve većem broju državnika s autoritarnim namjerama američki financijaš George Soros dežurni je krivac za sve.

Od Kremlja preko Skoplja do Washingtona, nacionalistima diljem svijeta taj 86-godišnji multimilijarder mađarskog i židovskog podrijetla javni je neprijatelj broj jedan.

Po Forbesu on je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde Sorosevi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikultularne agende u politici.

U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitit.

Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu.

“Po onome što čitamo i slušamo ovih dana, čini se da je Soros kriv za svaki politički problem”, kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer.

“On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima”, dodaje Brunnbauer.

U travnju su Mađarskoj nabrzinu usvojili zakon koji je zaprijetio zatvaranju Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti koje Soros financira.

Diljem zemlje niknuli su veliki plakati, koje je financirala vlada, kojima se Sorosa prikazivalo kao lutkara koji oporbene političare povlači kao marionete. Neki su u tome vidjeli i poveznicu s antisemitizmom.

“Njegovo vjersko podrijetlo je irelevantno za najvažnije pitanje, a to je da sve više vlada Sorosevu mrežu smatra prijetnjom demokraciji”, napisao je Zoltan Kovacs, glasnogovornik premijera Viktora Orbana, u članku pod naslovom “Mitovi i činjenice o Mađarskoj i Georgeu Sorosu”.

Orban, nekoć Sorosev stipendist, optužio je svog bivšeg dobročinitelja da koristi “predatorske nevladine organizacije” kako bi preplavio Europu izbjeglicama i stvorio “transnacionalno carstvo”.

Rođen u Budimpešti 1930. godine, Soros je preživio i nacističku i sovjetsku okupaciju prije nego što se preselio u Sjedinjene Države, gdje je stvorio bogatstvo investicijskim ‘hedge’ fondovima.

Ali njegovo poslovanje, kao i mnogih drugih s Wall Streeta, nije bez kontroverzi.

Godine 1992. postao je poznat kao čovjek koji je slomio englesku nacionalnu banku agresivnim valutnim špekulacijama. Funta je toliko izgubila na vrijednosti da je izbačena s europskih tečajnih lista.

Optužuju ga i za azijsku financijsku krizu 1997., kada su slomljene brojne tajlandske i malezijske banke.

Prije 15 godina osuđen je u Francuskoj zbog trgovanja povlaštenim informacijama. Kažnjen je s milijun eura globe.

Zaustavite Sorosa

Na Sorosa je jako utjecalo iskustvo s totalitarnim režimima. “Vidio sam kakva šteta nastaje kada društva podlegnu strahu od ‘drugačijih'”, napisao je u ožujku u kolumni u New York Timesu.

U želji da se bori protiv totalitarizama, Soros 1984. osniva zakladu Otvoreno društvo s ciljem da komunističke zemlje postanu demokratske.

Od tada je ulio milijarde u bivše sovjetske satelitske države i financirao zdravstvene i pravosudne reforme, promovirao prava manjina te se borio protiv sustavne korupcije.

Podržavao je prodemokratske snage u mirnim ili revolucionarnim prijenosima vlasti u srednjoj i istočnoj Europi. Najavio je i da će uložiti milijardu dolara kako bi Ukrajinu spasio od “ruske agresije”.

Zauzvrat je stekao moćne neprijatelje. Nedavno je Mađarsku proglasio “mafijaškom državom”, što je, pak, premijer Orban ocijenio “objavom rata”.

Kremlj ga je 2015. optužio da financira nasilne prosvjede i njegovu zakladu stavio izvan zakona.

Europska migracijska kriza pojačala je razdor između proizbjegličkog Otvorenog društva i protuimigracijski nastrojenih nacionalista.

U siječnju ove godine u Makedoniji je pokrenuta kampanja “Zaustavite Sorosa” koju je poticao bivši konzervativni, neki kažu i autoritarni premijer Nikola Gruevski, koji je više puta pozvao na “desorošizaciju” zemlje.

Čelnik poljske konzervativne vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski kaže da Soros želi stvoriti društva bez identiteta.

Mržnja prema Sorosu nije specifična samo za Europu. U Americi je omiljena meta desničarskog portala Breitbarta, koji protiv njega piše gotovo svakodnevno.

Steve Bannon, osnivač Breitbarta, sada je savjetnik predsjedniku Donaldu Trumpu. Portal je prikupio 60 tisuća potpisa na zahtjevu da se Soros uhiti jer stoji na putu tome da “Amerika ponovo postane velika”.

Neprijateljstvo prema Sorosu nije ništa novo, ali intenzitet nikada nije bio veći, kaže direktor euroazijske centrale Otvorenog društva Leonard Benardo.

“Svjedočimo tome da demokracije nije samo pitanje demokratskih institucija. Možete imati uvelike slobodne i poštene izbore, a i dalje velike probleme i tjeskobe kada je u pitanju formiranje otvorenog društva”, rekao je Benardo.

Komentiraj


FOTO:Hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.