Stručni zbornik “Speleologija”, u kojem 45 autora na više od 730 stranica velikog formata donosi sve najvažnije podatke o speleološkoj djelatnosti i istraživanju špilja u Hrvatskoj, netom je izišao iz tiska.

Knjiga je naslijeđe nekoliko generacija speleologa, nastalo na istraživanju, računa se, više do 10 tisuća špilja u Hrvatskoj, koje su nedovoljno poznate, jednostrano vrednovane i često ugrožene, kaže se.

O veličini knjige čiji su nakladnici dvije organizacije speleologa “Velebit” iz Zagreba, Hrvatski planinarski savez i Hrvatska gorska služba spašavanja, svjedoči podatak da je njezina građa svrstana u 50 poglavlja, sa 766 grafičkih priloga i nad čijom su točnošću bdjela 52 recenzenta.

Cilj je te sveobuhvatne knjige približiti speleologiju javnosti te proširiti znanja speleologa, gorskih spašavatelja, studenata, znanstvenika i djelatnika u sustavu zaštite prirode i okoliša, stoji u popratnoj informaciji na poleđini korica.

Knjiga, čije uredničko vijeće vodi Goran Rnjak Vjetar, koncipirana je kao udžbenik koji prati program speleološkog školovanja, a donosi najnovija tehnička i stručna dostignuća, povijesni razvoj speleološke djelatnosti i tehnika te pregled važnih otkrića i osoba koje su im pridonijele.

Podijeljena je na 16 širokih tematskih cjelina, čije su težište organizacija i dokumentacija speleoloških istraživanja na 140 stranica te speleološke tehnike i kretanja/boravak u speleološkim objektima, koje imaju po 80-ak stranica.

Osim uskog područja istraživanja i dokumentiranja špilja, tu su i poglavlja s poukama o kretanju i boravku u prirodi, o povijesti speleologije, o prirodi krša ili speleološkog turizma te o zaštiti speleoloških objekata.

Većina tematskih cjelina bila bi dostatna za samostalne knjige, ocjena je koja se čuje u znanstvenim speleološkim krugovima.

Hrvatski speleolozi izdali su 2000. istoimenu knjigu na 330 stranica, ali su velike promjene u tehničkoj opremi nametnule potrebu pisanja nove knjige. Također, došlo je do znatnog razvoja speleološke djelatnosti, njezine uloge u zaštiti prirode i mnogih znanstvenih tema koje se naslanjaju na speleologiju, ističe se.

Špilje su neizbrisiv dio hrvatske kulturne baštine, njihovo istraživanje u Hrvatskoj seže od 17. stoljeća, a krajem 18. stoljeća organiziraju se speleološki klubovi.

Najstariji zapisi, međutim, govore o boravku sv. Ilara u u Tominoj jami kod današnjeg Cavtata od 363. do 368. godine. O tome je pisao sv. Jeronim (340.-420.), koji je živio u nekoj špilji na Marjanu, vjerojatno u Špilji sv. Jeronima.

Hrvatskoj su speleologiji, uz ine, uvelike pridonijeli utemeljitelji moderne geološke znanosti, poput Gjure Pilara i njegovih slavnih studenata Mije Kišpatića i Dragutina Gorjanovića Krambergera, koji su znatno pridonijeli i svjetskoj znanosti.

Speleološki objekti postaju važan izvor informacija o prošlosti Zemlje, klimatskim promjenama i geološkim procesima. Prepoznaje se njihova uloga u funkcioniranju ekosustava, istraživanju pitke vode u kršu kao strateškog resursa te dobivaju na značenju u edukativnim sadržajima, napominje se.

Hrvatski speleolozi organizirani su u udruge koje pripadaju dvjema krovnim organizacijama i nekoliko regionalnih saveza. Po istraživanju i organiziranju međunarodnih skupova hrvatska je speleologija na visokoj razini, no društvo i zakonski okvir tek djelomično uvažavaju ulogu i rezultat tih istraživanja, kaže se.

Komentiraj


FOTO:pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.