Nekadašnji građevinski giganti poput Dalekovoda, Ingre i Instituta IGH teško se oporavljaju nakon godina recesije i padajućeg tržišta, sudeći po podacima iz financijskih izvješća za 2016. godinu, no tvrtke ukazuju na nove ugovorene poslove, posebno na inozemnim tržištima.

Dalekovod s najvećom dobiti

Neto dobit Dalekovoda d.d. za 2016. godinu iznosi 40,2 milijuna kuna što je porast od 29,2 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je na razini grupe neto dobit Dalekovoda porasla sa 4 na 53,8 milijuna kuna, navodi se u financijskom izvješću te kompanije.

Ukupni prihodi Dalekovoda d.d.  lani su iznosili 908,3 milijuna kuna te su bili 11,6 posto manji nego godinu prije kada su bili 1,02 milijardu kuna. Rashodi su, s druge strane, bili 855,8 milijuna kuna, što je 13,4 posto manje nego 2015. kada su iznosili 988,5 milijuna kuna.

Operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) Dalekovoda za prošlu godinu iznosi 98 milijuna kuna, porast od 22,4 posto u odnosu na 2015.

U financijskom izvješću navodi se kako je financijski položaj Dalekovoda danas stabilan te je zadnjeg dana prošle godine na razini Dalekovoda d.d. ukupan neto dug iznosio 414,7 milijuna kuna, a na razini Dalekovod Grupe 416,8 milijuna kuna. Ističe se i da je  Dalekovod d.d. i 2016. godine sa 75,6 milijuna kuna ispunio sve obveze proizašle iz predstečajne nagodbe te da nastavlja graditi čvrste odnose sa partnerima.

Ključna tržišta za Dalekovod lani su bila Norveška, Ukrajina i Hrvatska. Udio prihoda na vanjskim tržištima u ukupnim prihodima premašio 78,1 posto. Isto tako, u izvješću se naglašava kako je ukupni iznos novougovorenih poslova za buduće razdoblje premašio 1,1 milijardu kuna.

Istaknuli su novi projekt u Norveškoj vrijednosti 605 milijuna kuna, te dobivanje projekta (u konzorciju sa hrvatskim partnerima)  rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci.

Poslovanje Ingre još obilježavaju ‘repovi’ Arene Zagreb

Zagrebačka Ingra prošlu je godinu završila s neto dobiti od milijun kuna, što je značajno manje od 138 milijuna kuna neto dobiti iz 2015. godine.

Podaci iz financijsko izvješća za prošlu godinu pokazuju da su ukupni prihodi Ingre u odnosu na 2015. smanjeni za čak 64 posto, na 140 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje pali za 30 posto na 71 milijun kuna, u čemu najveći udio imaju prihodi od prodaje stanova i poslovnih prostora na projektu Dvori Lapad. No, istodobno su se poslovni prihodi smanjili za čak 75 posto, na 78 milijuna kuna.

Iz Ingre znatno lošiji rezultat u 2016. u odnosu na prethodnu godinu, odnosno pad ukupnih prihoda, EBIT marže te ukupnog rezultata pripisuju visokoj bazi, odnosno jednokratnim prihodima u 2015. godini koji su nastali zbog isteka opcije prijevremenog otkupa Arene Zagreb.

Među podacima iz prošlogodišnjeg poslovanja ističe se onaj o rastu prihoda ostvarenih na inozemnim tržištima za 45 posto, pri čemu ti prihodi čine 60 posto ukupnih ostvarenih u prošloj godini.

Da bi se taj trend mogao nastaviti i u ovoj godini govore i podaci o ugovorenim ili započetim projektima na inozemnim tržištima, poput ugovora o isporuci, montaži i puštanju u rad hidromehaničke opreme za dvije branu u Alžiru, kao i o radovima na bolničkom centru u toj zemlji te na izgradnji bolnice u Skopju.

Iz Ingre ističu i da aktivno sudjeluju na natječajima, kao i da se “trenutno kod alžirskih investitora nalazi na razmatranju nekoliko Ingrinih ponuda za izvođenje radova projektiranja, isporuke i montaže hidromehaničke opreme na branama”

Institut IGH u gubitku

Institut IGH lani je, pak, na konsolidiranoj razini, koja uključuje ukupno 18 društava u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, poslovao s 56,6 milijuna kuna gubitka, što se u financijskom izvješću pojašnjava primarno utjecajem vrijednosnih usklađenja financijske i dugotrajne materijalne imovine kod matičnog društva.

Konsolidirani poslovni prihodi lani su smanjeni za 8,5 posto, na 184,9 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje usluga porasli za 2,5 posto, na 169 milijuna kuna. Tako ukupni prihodi na godišnjoj razini bilježe pad od 8 posto, na 190 milijuna kuna, uz istodobno smanjenje ukupnih rashoda za 14,3 posto, na 247,5 milijuna kuna.

Sam Institut IGH, pak, bilježi rast poslovnih prihoda za 2,5 posto, na 176,3 milijuna kuna, a u izvješću se ističe da je taj rast, nakon sedam godina uzastopnog pada, predstavlja prekretnicu u poslovanju tvrtke.

“Uvažavajući sve okolnosti i izazove, a vodeći se primarno stabilnim pozitivnim operativnim rezultatom, rastom ulaganja i stanjem ugovorenih poslova, Uprava društva vjeruje da će 2017. biti stabilna i uspješna te da će društvo ispuniti svoje obveze iz predstečajne nagodbe i kasnijim sporazumima s vjerovnicima”, stoji u izvješću, u kojem se ističe i da je Institut IGH na kraju 2016. imao ugovorenih, a neizvršenih poslova u vrijednosti 435 milijuna kuna.

Hidroelektra smanjila gubitak, ali i prihode

Gubitak građevinskog poduzeća Hidroelektra Niskogradnja u 2016. godini iznosio je 47 milijuna kuna, što je 26,6 milijuna kuna manje od gubitka iz prethodne godine.

Ukupni prihodi te kompanije u 2016. godini iznosili su 129,4 milijuna kuna ili 14,5 posto manje nego godinu ranije. Ukupni rashodi istovremeno su pali za 21,6 posto, na 176,5 milijuna kuna.

Hidroelektra Niskogradnja od rujna 2014. godine je u postupku predstečajne nagodbe, čime je bitno smanjena mogućnost osiguravanja vanjskih izvora financiranja, kaže se u komentaru uprave uz financijsko izvješće. Uprava očekuje kako će predstečajna nagodba biti okončana u prvoj polovici ove godine.

Tijekom trećeg tromjesečja 2016. Rus Sergej Gljadelkin stekao je 34,21 posto dionica Hidroelektra Niskogradnje te je s tim udjelom zadnjeg dana 2016. bio najveći pojedinačni dioničar.

Tehnika: Znatno veća dobit, no i pad prihoda za 25 posto

Građevinsko poduzeće Tehnika ostvarilo je prošle godine neto dobit od 943,6 tisuća kuna, što je 91,3 posto više nego 2015. godine, dok su ukupni prihodi i rashodi smanjeni za nešto više od 25 posto, podatci su iz konsolidiranog, nerevidiranog financijskog izvješća. Ukupni su prihodi Tehnike lani iznosili 560,85 milijuna kuna a rashodi 559,44 milijuna kuna.

Poslovodstvo Tehnike u izvješću navodi i kako je, po podacima od 7. veljače ove godine, tvrtka od ukupno ugovorenih radova koji se prenose u 2017. godinu u iznosu od 1,2 milijarde kuna izvelo 609,6 milijuna kuna u 2016. godini, dok prelazni radovi za 2017. i 2018. iznose 637,2 milijuna kuna.

Radovi pred ugovaranjem i projekti u pripremi Tehnike iznose 617,5 milijuna kuna, od čega se 421 milijun kuna odnosi na ovu, a 190,2 milijuna kuna na 2018. i 2019. godinu.

“Očekivana popunjenost kapaciteta i konačni izlazak građevinarstva iz dugogodišnje krize daje naslutiti da su perspektive za 2017. znatno bolje i povoljnije. Vjerujemo da će uz povećane napore i angažman svih zaposlenih društvo izaći iz postojećeg stanja i krize te da će se vratiti na pozicije koje je nekada držalo u hrvatskom graditeljstvu”, navodi se u financijskom izvješću Tehnike.

Viadukt: Manja dobit, ali blago povećani prihodi

Viadukt Grupa prošle je godine ostvarila neto dobit od 700 tisuća kuna, što je 78,3 posto manje nego godinu prije. Pritom su joj ukupni prihodi iznosili od 806,7 milijuna kuna, odnosno 5 posto više nego 2015. godine, dok su joj rashodi rasli nešto brže nego ukupni prihodi, za 5,5 posto, na 805,1 milijun kuna.

Uprava Viadukta u izvješću napominje kako tvrtka u Hrvatskoj izvodi radove na projektima u kojima su naručitelji većinom javne tvrtke, kao Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, lučke uprave i dr. i ti se radovi ugovaraju nakon postupka javne nabave.

Još tijekom 2015. započela je provedba postupaka javne nabave na kojem je Viadukt odabran kao najpovoljniji izvoditelj i ti su radovi trebali započeti već početkom 2016. godine. Međutim, zbog promjena u strukturi vlasti u 2016. godini, a time posljedično i u javnim tvrtkama, procedure ugovaranja i uvođenja u posao su drastično usporene i otežanje te su čak prolongirani rokovi za donošenje odluka o odabiru propisani ponudbenom dokumentacijom od strane samih javnih tvrtki, navodi se u izvješću i dodaje kako su radovi na nekim projektima započeti s velikim zakašnjenjem u odnosu na plan, dok će neki tek početi ove godine.

U ovoj godini, u Viaduktu očekuju ubrzavanje donošenja odluka i ugovaranja radova od strane javnih tvrtki kod već započetih postupaka javne nabave, kao i povećanje investicija od strane javnih naručitelja, prvenstvenu kod ulaganja u infrastrukturu.

U Viaduktu su uvidjeli svoju komparativnu prednost u nuđenju projekata u cjelini, od plana i razrade do realizacije samog projekta  te ističu da će u sljedećim razdobljima nastaviti s nuđenjima projekta i izvedbom radova i na ekološkim i vodnim projektima kao i na radovima zbrinjavanjima otpada. Također će nastaviti i širenje djelatnosti u području privatnih ulaganja, kao što su npr. ulaganja u području turizma te sudjelovanje u postupcima nuđenja izvedbe radova na projektima koje financiraju privatni investitori.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Tomislav PAVLEK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.