U Bugarskoj se u nedjelju održava prvi krug predsjedničkih izbora, za koje se smatra da će biti važan test popularnosti premijera Bojka Borisova i njegove konzervativne stranke GERB u toj najsiromašnijoj zemlji Europske unije.

Ako njegova kandidatkinja Cecka Cačeva ne pobijedi na izborima, Borisov bi mogao sazvati prijevremene parlamentarne izbore, što bi Bugarsku, po mišljenju stručnjaka, ponovno odvelo u stanje političke nestabilnosti. Po pisanju agencije dpa, Borisov je obećao dati ostavku ne osvoji li kandidatkinja njegove stranke najveći broj glasova u prvom krugu izbora.

Cačeva (58), koja je trenutno predsjednica bugarskog parlamenta, izbit će, po ispitivanjima javnog mnijenja, na vrh kandidatske liste za predsjednika koja broji čak 21 kandidata, uz oko 30 posto potpore birača.

No neposredno iza nje, pokazuju ankete, nalazi se bivši čelnik zrakoplovnih snaga Rumen Radev, koji je nestranački kandidat ali ga podupiru oporbeni socijalisti, za kojega se smatra da je više po volji Rusije.

Dok Borisov svoju kandidatkinju predstavlja kao “majku nacije”, politički analitičar Dimitar Bečev upozorava na njezin “izraziti nedostatak karizme”, zbog čega bi Radev, po njegovu mišljenju, mogao završiti na prvom mjestu nakon prvog kruga.

Stoga se, sudeći po anketama, predviđa da će drugi krug izbora 13. studenog biti skoro mrtva trka između Cačeve i Radeva u utrci za predsjednika države, dužnost koja u Bugarskoj ima više simboličko značenje, uz ograničene ovlasti. Predsjednik je u Bugarskoj ugledna figura koja bira neke od visokih dužnosnika i u krizama imenuje tehničku vladu.

Prozapadno orijentirani dosadašnji predsjednik, blizak Borisovu, Rosen Plevneliev nije se želio ponovno kandidirati za novi petogodišnji mandat. On je bio vrlo otvoren u kritici Rusije i njezina predsjednika Vladimira Putina izjavivši u petak u intervjuu BBC-u da “ono što Rusija danas pokušava je oslabiti Europu, podijeliti Europu i učiniti nas ovisnima”.

Bugarska, koja je članica NATO-a, u rujnu je naljutila Moskvu odbivši dopustiti rusku zračnu opskrbu Siriji korištenjem bugarskog zračnog prostora. Bugarsko gospodarstvo, međutim, u znatnoj se mjeri oslanja na Rusiju, naročito kada je u pitanju opskrba plinom, a dvije zemlje imaju i duboke povijesne i kulturne veze.

Bojko Borisov (57), bivši šef policije, donio je Bugarskoj toliko željenu injekciju stabilnosti otkako je po drugi put, krajem 2014., postao bugarski premijer. Ipak siromaštvo, korupcija i sporo provođenje reformi i dalje opterećuju zemlju, a posljednjih mjeseci zabrinutost građana izazivaju i tisuće migranata koje Bugarsku vide kao prvi korak prema željenom Zapadu.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.