Devet europskih zemalja povezanih željeznicom iznijelo je u subotu prijedloge o jačoj kontroli, miješanim ophodnjama i boljoj razmjeni informacija, želeći pomiriti sigurnost i slobodu kretanja, ali ne želeći “pretjeranu reakciju”, osam dana nakon napada na vlak Thalys koji je iz Amsterdama išao u Pariz.

“Sučeljeni smo s neodređenom terorističkom prijetnjom koja želi napasti naše vrijednosti”, rekao je francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve, nastojeći na “odlučnosti” Europljana da se “zajednički bore sa svim oblicima terorizma”.

 

 

• Najavila je da će se skupina stručnjaka za kopneni promet sastati 11. rujna kako bi “utvrdila trebaju li se donijeti dodatne mjere na razini EU-a”.

 

Ministar je dao izjavu nakon hitne sjednice sazvane osam dana nakon napada na vlak Thalys, na kojoj su sudjelovali ministri unutarnjih poslova i prometa deveterih zemalja koje povezuje željeznička mreža (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Španjolska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska), europski povjerenici za te resore i europski koordinator za borbu protiv terorizma.

Napad na Thalys 21. kolovoza pokazao je s kakvom je lakoćom mladi Marokanac, Ayoub El Khazzani, u Bruxellesu ušao u vlak Amsterdam-Pariz, naoružan kalašnjikovom i pištoljem luger a da ga nitko nije provjeravao. Da ga putnici nisu svladali, broj žrtava je mogao biti “puno veći”, ocijenio je policijski izvor, koji napominje da se od takvog scenarija strahovalo “već neko vrijeme”.

Devet europskih zemalja dogovorilo se o “jačanju razmjene informacija” … “napose zahvaljujući korištenju svih mogućnosti koje nudi Schengenski informacijski sustav (SIS), baza podataka zajednička za europske policije.

Kako bi bolje “otkrili i poduzeli nužne mjere u vezi s kretanjem pojedinaca koji su prijetnja sigurnosti”, ministri su ocijenili “nužnim” organizirati “koordinirane i simultane operacije kontrole na nekim ciljanim pravcima”. Usto žele pooštravanje europskih zakona o nošenju oružja.

Konkretno, niz mjera koje su uglavnom u fazi proučavanja, objavljeno je “vodeći računa o nacionalnim zakonodavstvima”: jačanje provjera identiteta, češći pregled putničke prtljage na kolodvorima i u vlakovima, povećanje broja miješanih ophodnja (sastavljene od policajaca zemalja kroz koje prolazi vlak), veće korištenje putnih karata koje glase na ime i drugo.

Zahtjev za sigurnost i poštovanje slobode kretanja treba pomiriti pazeći da se ne ometa protočnost prometa. Dvadeset šest zemalja schengena ukinule su fizičke granice a pravilo slobodnog kretanja ljudi ne dopušta ponovno uvođenje sustavnih kontrola na granici.

“Ne smijemo pretjerati. Glavno je, koliko to bude moguće, da javni promet ostane otvoren i dostupan. Sigurnost mora biti razmjerna prijetnji”, komentirala je pak europska povjerenica za promet Violeta Bulc.

Najavila je da će se skupina stručnjaka za kopneni promet sastati 11. rujna kako bi “utvrdila trebaju li se donijeti dodatne mjere na razini EU-a”.