Niz zapaženih predstava po tekstovima domaćih autora, brojna kazališna gostovanja u zemlji i inozemstvu, te veliko zanimanje publike, obilježili su proteklu godinu u hrvatskom teatru, koji se ponovno dokazao kao vibrantna sastavnica hrvatske kulture.

Kazališni repertoari u godini koja je na izmaku pokazuju da domaći teatri na potencijalnu prijetnju pada interesa za kazalište odgovaraju nesmiljenom žestinom: u 2017. godini svjetlo dana ugledale su predstave koje bi mogle obilježiti ne samo proteklu godinu, već se trajno upisati u povijest hrvatskoga kazališta.

Sve veći naglasak na domaćim autorima

Trend koji se primjećuje je naglasak na hrvatskom dramskom pismu i dramatizacijama suvremenih domaćih autora. Publiku i kritiku već je u travnju osvojila predstava “Črna mati zemla” po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka, koju je u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) prema dramatizaciji Tomislava Zajeca postavila Dora Ruždjak Podolski.

Predstava je na 25. Nagradama hrvatskoga glumišta u studenome proglašena najboljom dramskom predstavom u cjelini, Ruždjak Podolski za nju je nagrađena za najbolju režiju, dok je u kategoriji sporedne glumice nagradu dobila Urša Raukar za ulogu bake u istoj predstavi.

ZKM je ove godine postavio i “Radnice u gladovanju” Gorana Ferčeca u režiji Olje Lozica, te “Ono što nedostaje” Tomislava Zajeca (Selma Spahić). Kraj godine obilježit će, 30. prosinca, prva dramatizacija hit-romana Kristiana Novaka “Ciganin, ali najljepši” u HNK-u Zagreb u režiji Ivice Buljana.

Satiričko kazalište Kerempuh u veljači je u režiji Vinka Brešana praizvelo “Ustav Republike Hrvatske” po filmskom scenariju Ante Tomića i Rajka Grlića, a Krešimir Dolenčić u istome je teatru u travnju postavio komediju “Narodni heroj Ljiljan Vidić”, adaptaciju filmskog hita Ivana Gorana Viteza. Dolenčić je prosincu u Gradskom kazalištu Komediji režirao i glazbeni krimić “Faraon iz Ilice je mrtav” Milane Vuković Runjić, a isto je kazalište ranije ove godine postavilo i mjuzikl “Byron” Darka Domitrovića i Mire Gavrana.

Leo Mujić postavio je u HNK-u Zagreb balet “Gospoda Glembajevi” prema Miroslavu Krleži i na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, koji je osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u području baleta.

Vjerojatno najveću pozornost publike u protekloj je godini privukla predstava “Tko pjeva zlo ne misli” po istoimenu filmu Kreše Golika i u režiji Renea Medvešeka kojom je HNK u Zagrebu u rujnu otvorio sezonu 2017./2018. Kad je riječ o predstavama za djecu, hvaljene su predstave “Snježna kraljica” (Paolo Tišljarić, GK Trešnja) i “Alisa u zemlji čudesa” (Renata Carola Gatica, ZKM).

Festivali kao poligon teatarske izvrsnosti 

Pomno biranim programima kojima su pružili presjek domaće, regionalne pa i europske i svjetske kazališne produkcije pozornost publike i ove su godine privlačili brojni kazališni festivali. Na 32. Gavellinim večerima prikazano je 15 predstava, a glavnu nagradu odnijela je u listopadu predstava “Medeja” u produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor iz Slovenije u režiji Olivera Frljića.

Nagrada za najbolju predstavu 41. Dana satire Fadila Hadžića pripala je predstavi “Život je lijep” Nikolaja Erdmana u režiji Aleksandra Morfova i u izvedbi Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja, a festival hrvatske drame 27. Marulićevi dani zaključen je uručenjem nagrade za najbolju predstavu festivala drami “Ljudi od voska” Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji HNK-a u Zagrebu.

Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 68. Dubrovačkih ljetnih igara pripala je glumcu Ozrenu Grabariću za mnogobrojne glumačke uloge u predstavi ”Marin Držić – Viktorija od neprijatelja”, dok je posebno priznanje povodom 40 godina te nagrade dobio redatelj Joško Juvančić, kojemu je za poseban, velik i neprocjenjiv doprinos Igrama dodijeljen Grand Prix Orlando.

Nagradu Judita za najbolje postignuće u dramskom programu 63. Splitskog ljeta dobio je dramski pisac Predrag Lucić; najboljom predstavom 50. međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF proglašena je  predstava “Karlson s krova” Kazališta lutaka Zadar, dok je najbolja predstava VI. Bobijevih dana smijeha bio “Revizor” Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedije.

Kao jedan od neprocjenjivih poligona za predstavljanje suvremenog inovativnog europskog i svjetskog kazališnog izričaja domaćoj publici ponovno se pokazao Festival svjetskog kazališta (FSK), koji je od 10. do 16. rujna punio gledališta HNK-a u Zagrebu i Muzičke akademije Zagreb, prikazavši četiri projekta europskih i svjetskih redatelja s vodećih međunarodnih kazališnih scena.

Hrvatska kazališna ostvarenja dobila su niz priznanja na festivalima diljem regije, pa je tako predstava “Priče iz Bečke šume” Igora Vuka Torbice u produkciji zagrebačkog GDK Gavelle na 22. jugoslovenskom pozorišnom festivalu Bez prevoda u Užicu osvojila nagrade za najbolju žensku ulogu, kostimografiju i scenografiju, a “Noćni život” Paola Magellija (ZKM) specijalnu nagradu žirija 57. međunarodnog kazališnog festivala MESS.

Kazalištarci su zadovoljni i podacima o gostovanjima, pa je tako ZKM s predstavom “Velika bilježnica” Edvina Liverića u studenome prvi puta gostovao u Izraelu, dok je HNK u Zagrebu u 2017. ubilježio 79 gotovanja u inozemstvu, među kojima u Parizu, Sankt Peterburgu, Cremoni, Liegeu, Napulju, Beču.

Izniman interes za kazalište pokazala je i posjećenost 9. Noći kazališta, čija je događanja u 48 mjesta i gradova diljem zemlje 25. studenoga pratilo više od 40 tisuća ljudi; HNK u Zagrebu izvijestio je da je u 2017. zabilježio gotovo 197 tisuća posjetitelja, a zanimanje publike za hrvatsko kazalište u protekloj godini kulminiralo je u studenome u višesatnim redovima ispred toga teatra za ulaznice za predstavu “Orašar”.

Najavljena revizija Zakona o kazalištu

Godina 2017. bila je i godina izbora novih ravnatelja niza kazališnih institucija, Dubrovačke ljetne igre dobile su novu intendanticu, a Ministarstvo kulture najavilo je reviziju Zakona o kazalištima. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u kolovozu je intendanticom DLJI, na mandat do konca kolovoza 2019. godine, imenovala Doru Ruždjak Podolski, a Saša Božić, Tomislav Fačini i Karolina Rugle imenovani su njezinim pomoćnicima za dramski i glazbeni program, odnosno, za inovativne kulturne prakse.

Novoga ravnatelja Krešimira Batinića dobilo je u ožujku zagrebačko Gradsko kazalište Komedija, dok je za nasljednika Duška Ljuštine na mjestu ravnatelja Satiričkog kazališta Kerempuh odabran Roman Šušković Stipanović, koji će mandat preuzeti 1. ožujka 2018.

Dubravka Vrgoč dobila je još jedan mandat na čelu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), Višnja Babić ponovno je izabrana na mjesto ravnateljice Gradskog kazališta Trešnje, a u tijeku je i natječaj za novog ravnatelja Gradskog dramskog kazališta Gavelle.

Sredinom godine ministrica kulture najavila je i reviziju Zakona o kazalištima, gdje bi se trebala riješiti neka strukturna pitanja poput zapošljavanja, ali i povećati programsko financiranje; također bi se trebalo konačno naći rješenje za status baletnih umjetnika koji nemaju beneficirani radni staž, a sve skupa u planu je zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu.

Godina 2017. vidjela je i neke važne obljetnice, pa je tako u 2017. obilježena 125. godišnjica gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu, kao i 100 godina kazališnog života u Vinkovcima, a istodobno je to i godina u kojoj su nas napustili dvojica velikana hrvatskoga kazališta Relja Bašić i Vlado Štefančić, a koncem studenoga preminula je i istaknuta glumica i dramska pedagoginja Mirjana Rogina.