Predstava “Tartuffe”, jedna od najslavnijih Molièreovih komedija koju u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Zagreb u petak 30. rujna premijerno postavlja slovenski redatelj Eduard Miller, bit će, kako je rečeno u srijedu u Zagrebu, intrigantno novo, ambiciozno čitanje klasika u kojemu je ključni naglasak na fenomenologiji manipulacije.

Prvi projekt Drame HNK-a Zagreb u novoj sezoni, kojim počinje “dugo iščekivana HNK-ova ‘godina velikih tekstova'”, najavio je na konferenciji za novinare u HNK-u ravnatelj Drame Ivica Buljan.

Izrazio je veliko zadovoljstvo što je na njemu okupio odličnu autorsku ekipu i sjajan glumački ansambl, te što ga postavlja upravo Miller, koji se tom režijom nakon dugo vremena vraća ne samo u taj teatar, već i u Zagreb.

“Miller je umjetnik koji je obilježio zadnje desetljeće kazališta u širim prostorima, autor koji je otvorio perspektive čitanja klasičnih tekstova, osobito iz njemačkog kruga, i dao im jednu posve novu dimenziju, čime je označio kazalište od 80-ih i 90-ih godina prošloga stoljeća pa do danas, i ta su čitanja relevantan izvor tumačenja klasika u novom svijetu”, kazao je Buljan.

Ideja je HNK-ova koncepta postavljanja te drame “suočiti vrhunski ansambl s intelektualnim izazovima interpretacije tekstova koji nisu toliko baštinski”, dodao je.

“Na prvi pogled se može činiti da odabir ‘Tartuffea’ zvuči kao izvlačenje klasika iz rukava, no mi smo se odlučili za taj komad ne samo iz kulturoloških, političkih i društvenih razloga, već smo željeli u ansamblu kakav danas HNK ima pronaći uporište, razvijati fantastični glumački potencijal na tekstu koji je jedan od kamena temeljaca na kojima se zasniva modernost uopće”, pojasnio je.

Ansambl koji je okupljen na predstavi “tom tekstu može dati jednu dimenziju tragikomedije”, napomenuo je Buljan, te najavio predstavu koja će biti “jedan intrigantan, veliki izazov za ansambl”, “ambiciozan postupak čitanja koji konfrontira različite misli, tokove misli, politička zbivanja danas, i to ne samo u Hrvatskoj jer bi to reduciralo snagu toga teksta”.

“Pred nama je jedna velika predstava koja će zasigurno izazvati različita tumačenja, ali prije svega otvoriti jedan novi misaoni prostor za čitanje toga teksta”, poručio je.

Bira li manipulator manipuliranog ili obrnuto?

Radnja se odvija u domaćinstvu dobrostojećeg trgovca Orgona, koji je u svoju obitelj doveo novoga prijatelja Tartuffea, usprkos protivljenju svih ukućana. Čovjek koji očara Orgona i njegovu majku, i učini im se ponizan, pobožan, moralan, pun obzira i vrlina te nadasve smjeran, za ostatak obitelji je običan varalica, lažljivac, laskavac i licemjer.

U sukobima i prijeporima unutar obitelji dolazi do komičnih situacija, a zaplet se komplicira Orgonovom namjerom da svojemu novopečenom prijatelju za ženu dâ vlastitu kćer. No, Tartuffe je bacio oko na Orgonovu ženu, pa kad se na kraju i sâm Orgon uvjeri u nečasne Tartuffeove namjere, čini se kako je prekasno. Ali zahvaljujući kralju i njegovoj intervenciji obiteljska čast i imetak bivaju spašeni u posljednji tren.

Najpoznatija komedija jednoga od najvećih komediografa svih vremena, izazvala je burne reakcije još na praizvedbi 1664. te je dva puta bila zabranjivana, da bi konačno bila izvedena 1669. s golemim uspjehom, od kada ne silazi sa svjetskih pozornica.

Novi kazališni susret s najvećim licemjerom svjetske literature Tartuffeom za zagrebačku publiku priprema Miller, čest gost kazališta u Austriji, Njemačkoj, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, gdje je dosad postavio brojne dramske komade. Bio je umjetnički ravnatelj SMG-a i SNG-a u Ljubljani, a od 2014. umjetnički je koordinator Slovenskoga gledališča u Trstu.

Redatelj, koji je taj tekst već dvaput postavljao, ovaj mu puta prilazi na posve novi način, iz nove perspektive, stavljajući u fokus svoje interpretacije sam fenomen manipulacije, ali uz poseban naglasak na pitanje odakle zapravo sve kreće – bira li manipulator manipuliranog ili obrnuto, ili je sve to “produkt neke druge krize”.

“Mene istodobno zanima i ta druga strana, čežnja za time da se bude izmanipuliranim; u konceptu smo se puno bavili pitanjem samih motiva te potrebe. Tu se prije svega radi o krizi pojedinca, sve proizlazi iz Orgonova straha, jer nije Tartuffe došao Orgonu, već je Orgon zvao njega, našao ga i uveo ga u kuću”, napomenuo je redatelj.

“Tartuffeov je posao tako jednostavan! Ali njegova manipulacija je vidljiva, ona je otkrivena. Mene zanima zašto ljudi šute, što se nalazi u Orgonovoj glavi; zanima me kako doći do toga, kako to pokazati na sceni”, objasnio je.

Tekst se igra prema prijevodu Vladimira Gerića, te u adaptaciji i dramaturškoj obradi Žanine Mirčevske. Dramaturginja je istaknula kako je riječ o jednome “apsolutnome tekstu, koji bez obzira na društvene okolnosti uvijek ostaje aktualan, jer je on precizna vivisekcija manipulatora i izmanipuliranih”.

“U fokusu naše interpretacije prije svega je fenomenologija manipulacije. Mi ga čitamo prije svega kao tekst koji upozorava da je apolitičnost nešto jako opasno, čitamo ga kao političku, angažiranu dramu koja otvara pitanja kakav zapravo suvremeni čovjek mora biti – budan, pronicljiv, razuman, umjeren, informiran – da bi se obranio od mreže manipulacije i shvatio što mu se događa”, kazala je Mirčevska.

“Novo čitanje” predvode Mislav Čavajda i Goran Grgić 

U djelu za koje je sam Molière ustvrdio kako je svrha komedije da ispravlja ljudske mane, naslovnu ulogu licemjera, lažova i prevaranta Tartuffea igra Mislav Čavajda.

Čavajda je istaknuo kako su mu se u gradnji lika Tartuffea nametala pitanja poput “kakav bi on uopće danas trebao biti da proizvede snažan efekt”, jer on “toliko bolno korespondira s današnjim vremenom da se ta predstava gotovo igra kao sapunica”.

Orgona utjelovljuje Goran Grgić, koji je kazao kako su razvoju i te predstave i njegove uloge u njoj prethodili brojni razgovori o tome kako ga igrati u suvremenom svijetu, da bi iz svega proizašlo jedno “novo, naše gledanje” na problematiku kojom se taj komad bavi.

Glumački ansambl još čine Vlasta Ramljak (gđa. Pernelle, Orgonova majka), Livio Badurina (Cleante, Orgonov šurjak), Ivan Colarić (Damis, Orgonov sin), Luca Anić (Mariane, Orgonova kći), Nikša Kušelj (Valere, Marianin prosac), Jadranka Đokić (Dorine, Marianina družbenica, Nina Violić (Elmire, Orgonova žena), Mirta Zečević (Sudski činovnik), te Lana Barić (Predsjednica).

Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Jelena Proković.

Komentiraj

FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.