Nestali i dosjei s tajnim obradama, dodatnih 500.000 kuna, a neke njegove kolege u zagrebačkoj policiji sumnjiče i suspendiranog željka Dolačkog

Najčudniji skandal u povijesti hrvatske policije koji je prvo izazvao podsmijeh, a zatim i nevjericu u javnosti, mogao bi se zbog ukradenih tajnih spisa prometnuti u aferu s teško sagledivim posljedicama za zagrebačku policiju u borbi protiv nositelja organiziranog kriminala u hrvatskoj metropoli

Nedavna pljačka sefa sada već suspendiranog Željka Dolačkog, donedavnog načelnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta u Policijskoj upravi zagrebačkoj, ima još jednu zasad nepoznatu dimenziju štete. Osim što je već izazvao prvo podsmijeh pa nevjericu u javnosti, a ubrzo potom eskpresne smjene unutar policije, taj bi se, po nekima, najčudniji skandal u povijesti hrvatske policije mogao prometnuti u aferu s teško sagledivim posljedicama za policiju u borbi protiv organiziranog kriminala.

NACIONAL JE IZ VIŠE POLICIJSKIH IZVORA DOZNAO da iz sefa Željka Dolačkog nije otuđeno samo 280 tisuća eura i dva kilograma zlata, nego se tvrdi da je iz sefa nestalo i dodatnih 500 tisuća kuna. Riječ je o novcu koji su, prema tvrdnjama istih izvora, pripadnici Kobri na području Zagreba zaplijenili jednoj osobi koju su, kako se tvrdi, pojedinci unutar policije koristili kao povjerljivog informatora, odnosno, kolokvijalno govoreći, doušnika. Prema nekim tvrdnjama iz izvora unutar zagrebačke policije, ta osoba također ima prilično čvrstu priču o porijeklu tog novca. Nadalje, vijest o nestanku tog novca vjerojatno nije plasirana u javnost radi poligrafskih testiranja koja se obavljaju nad velikim brojem uposlenika zagrebačke Policijske uprave.

Policijski izvori tvrde da se Kobre unutar policije često koriste kako bi se “pokrile” situacije u kojima se putem odobrenih prisluškivanja telefona doznaju pojedinosti o suspektnim aktivnostima osoba čiji telefoni nisu pod nadzorom. Tada pripadnici policije kontaktiraju Kobre, koje potom u nominalno rutinskoj prometnoj kontroli otkriju veće količine novca ili druge dokaze da su pojedinci upleteni u nezakonitosti. “Problem je u tomu što Kobre rade na području grada Zagreba. Pa one djeluju na autocesti, a ne u gradu. Iako se ponekad tako dođe do doista kvalitetnih otkrića, problem je što se na taj način znaju vršiti i neprimjereni pritisci, kao i česte zlouporabe”, izjavio je za Nacional izvor iz policije.

OSIM ŠTO JE IZ SEFA NESTALO još više novca nego što se dosad službeno tvrdilo, dramatičnije posljedice mogle bi nastupiti ako su točne tvrdnje da su otamo nestali i brojni drugi povjerljivi policijski spisi. Izvori iz policije tvrde da su se u sefu Željka Dolačkog trebali nalaziti svi oni dokumenti koji nisu smjeli biti dostupni njegovim podređenim kolegama bez njegova odobrenja.

Osim zaplijenjenih vrijednosti, koje se u tom sefu nisu smjele zadržavati duže vrijeme jer se točno zna procedura kada se takvi predmeti nose u Državno odvjetništvo gdje se pohranjuju, tvrdi se da se u njegovu sefu nalazilo i nešto potencijalno puno vrednije. Radi se o takozvanim VT-ovima ili OGR-ovima, odnosno spisima različitih oblika tajnosti. Zapravo se radi o dijelu otvorenih obrada iz područja organiziranog kriminaliteta u Zagrebu i šire, popisu osoba i lokala pod pojačanim nadzorom, planovima racija, rezultatima tajnog praćenja i promatranja, dijelu onoga što se privremeno pohranjuje kao posebni dokazni materijal, a što nije dostupno ni sudu.

  • OSIM ŠTO JE IZ SEFA NESTALO još više novca nego što se dosad službeno tvrdilo, dramatične posljedice mogle bi nastati ako su točne tvrdnje da su otamo nestali i brojni drugi povjerljivi spisi

DRUGIM RIJEČIMA, MOGUĆE JE DA SU KLJUČNE TAJNE zagrebačke policije i njeni planovi u borbi s organiziranim kriminalom, mogli nestati iz sefa Željka Dolačkog. Zasad se o tom dijelu sadržaja sefa u javnost plasiraju proturječne informacije, a Nacionalov policijski izvor tvrdi da u takvim situacijama treba u pravilu računati na gori mogući scenarij. Može se samo nagađati kakve bi posljedice u borbi s organiziranim kriminalitetom moglo imati ako bi takve otuđene informacije provalnik i njegovi suučesnici učinili dostupnima tom miljeu. Ta situacija potencijalno bi bila puno opasnija od one u kojoj su Vlado Rajić i suučesnici svojedobno kupovali informacije od korumpiranih policajaca o najtajnijim istragama ili onome što ih je iz rada policije zanimalo, a što je označeno kao jedna od najskandaloznijih epizoda o korupciji u srcu policije, kojoj tek predstoji pravosudni epilog. Zato i ne čudi što se o tom dijelu ove nevjerojatne provale iz policije nisu službeno detaljno očitovali.

Zasad se nije dogodilo da su neke od obrada otkazane ili obustavljene, što sugerira da se u miljeu organiziranog kriminala možda još u opticaju nisu pojavile osjetljive informacije iz najtajnijih obrada. To pak može obradu ovog slučaja usmjeriti u jednom drugom pravcu.

PREMA NACIONALU DOSTUPNIM INFORMACIJAMA, u rad na ovom slučaju uključili su se SOA, djelatnici unutarnje kontrole, onog dijela policije koji ispituje zakonitost postupanja, Policijski nacionalni USKOK, Županijsko državno odvjetništvo, kao i policijski stručnjaci s područja Zadra, Karlovca i Krapine. Iz Zadra je stigao i poligrafski ispitivač. Ti su policajci izvan Zagreba angažirani iz zanimljivog razloga – zbog najozbiljnije sumnje da su provalnik ili provalnici imali pomagače upravo u djelatnicima zagrebačke Policijske uprave.

“Postoji u ovoj situaciji ozbiljan problem. Zagrebački policajci koji se bave provalama najkvalitetniji su u zemlji. U Zadru, Karlovcu i Krapini vjerojatno u godinu dana imaju onoliko provala koliko se u Zagrebu dogodi u puno kraćem vremenu. Dovoljno je pogledati policijske statistike pa se lako može zaključiti koliko su zagrebački policijski eksperti iskusniji. Zato me čudi što neki od djelatnika zagrebačke policije nisu prvi obrađeni, potom oslobođeni sumnje da su povezani s tim djelom i tek onda vraćeni u ovu obradu, jer bi se lakše i brže ušlo u trag počiniteljima. Međutim, možda postoji još jedan i to ključni problem zbog kojih su maknuti s tog slučaja. Iako su nominalno kolege, dio zagrebačkih policajaca sumnja da je s tim slučajem sigurno povezan upravo Željko Dolački. Možda se i zbog njihovih međusobnih netrpeljivosti također htjelo da na slučaju budu angažirani stručnjaci koji su posve izvan te priče i njihovih međusobnih odnosa”, izjavio je za Nacional drugi izvor iz policije.

Jedan dio zagrebačkih policajaca prilično je siguran da bi se Dolački zbog ovog slučaja mogao naći na meti kaznenog progona. Ili zbog sudjelovanja u provali ili, u najmanju ruku, zbog teškog nemara u službi. Da bi te sumnje mogle imati uporišta, sugeriraju i neke tvrdnje koje su iz policijskih izvora plasirane prema Nacionalu.

Taj dio policijskih izvora tvrdi da definitivno nije pronađena nikakva snimka videonadzora koja bi sugerirala da je u sporno vrijeme, ili nekoliko sati prije i poslije provale, u zgradu policije ušla ili izišla osoba koja nije zaposlenik zagrebačke Policijske uprave – ni u garažu niti kroz glavni ulaz zgrade. Tvrdi se da nitko nije snimljen ni da ulazi po požarnim stubama do kancelarije u kojoj je provala izvršena. Također se navodi da je izvana gotovo nemoguće izvršiti provalu kroz prozor obijene kancelarije, naprosto zato što je taj prozor pretežak i prevelik, a da to ne bi privuklo ozbiljniju pažnju.

TAKOĐER SE NAVODI KAKO POSTOJI SUMNJA da su sporna vrata zapravo provaljena iznutra, kao i da mjesto provale ostavlja dojam da je namješteno da izgleda kao provala. Tvrdi se da ništa sumnjivo nisu zabilježile ni nadzorne kamere obližnjih poslovnih zgrada – tvrtke Tokić, Hitne pomoći, Mobisa, filijale Zagrebačkog holdinga… Zato se s nestrpljenjem očekuju rezultati vještačenja koji bi mogli razjasniti, potkrijepiti ili otkloniti sumnje da je mjesto provale zapravo namješteno da prikrije što se zapravo dogodilo.

Policijski izvor navodi da je ključno pitanje kada je sadržaj sefa zapravo otuđen. Ako se to dogodilo ranije, tada se pojačava sumnja da bi s tim slučajem možda i izravno mogao biti povezan Željko Dolački.

“Prilično sam uvjeren u to da je Dolački mogao imati razloga to napraviti. Prvo se treba ispitati koliko dugo je novac bio u sefu. Kako se radi o eurima, serijski brojevi novčanica nisu popisani pa se novac komotno mogao dati u posudbu na kamatu. Ili ga je Dolački uzeo kao otpremninu i zalihu za mirovinu. Znao je da ga čeka smjena, nije tu bilo nikakve neizvjesnosti. Novac lako može sakriti, a i ako se suoči s kaznenom prijavom, bit će zanimljivo vidjeti kako će se sumnje na sudu dokazati.” Ove izrazito teške optužbe na račun Željka Dolačkog za Nacional je ispričao jedan njegov kolega iz zagrebačke policije.

  • DIO ZAGREBAČKIH POLICAJACA prilično je siguran da bi se Dolački zbog ovog slučaja mogao naći na meti kaznenog progona. Ili zbog sudjelovanja u provali ili, u najmanju ruku, zbog teškog nemara u službi

Isti policajac navodi da sumnju u Dolačkog pojačava i činjenica da zasad nisu kompromitirane nikakve osjetljive obrade, što bi značilo da nikakvi povjerljivi dokumenti nisu dospjeli do miljea organiziranog kriminala. Drugim riječima, njegov kolega sumnja da je Dolački mogao biti umiješan u krađu vrijednosti, ali da nije kompromitirao policijski rad dilanjem policijskih tajni.

Drugi, pak, izvori bliski policiji navode da je Dolački prošao na poligrafskom ispitivanju, da ima karakter koji mnogima nije simpatičan, ali da se radi o iskusnom policajcu i prvenstveno poštenom čovjeku. Nacional je kontaktirao Dolačkog, ali je on odlučio ostati nedostupan za bilo kakve izjave.

NACIONAL JE TIJEKOM PROTEKLIH GODINA u više navrata upozoravao na to da se Dolački s Rankom Ostojićem, Mariom Bertinom, Vladom Dominićem i još nekim svojim kolegama nalazio u osjetljivoj situaciji u kojoj je nestao novac. Svi oni sudjelovali su u operativnoj akciji Magla, kada se pokušalo saznati gdje se skriva tada odbjegli general Ante Gotovina. Tijekom te akcije nenamjenski je potrošeno, odnosno, nestalo je oko 1,5 milijuna kuna.

Jedan dio medijskih pomagača njihove parapolicijske mreže iz tog vremena i ovih dana brane Dolačkog u medijima, ističući da se radi o prekaljenom borcu protiv mafije koji će se sigurno vratiti u vrh hrvatske policije. Neki od njih u obrani Dolačkog idu čak toliko daleko da izostanak medijske podrške Dolačkom nazivaju etičkim i profesionalnim problemom hrvatskog novinarstva. Nominalno gledajući, moguće je da policajac Dolački doista nije povezan s posljednjom provalom. Zasad je sigurno tek da još uvijek nije isključen s liste sumnjivaca.

Policija ispituje još nekoliko mogućih verzija ovog događaja. Političke posljedice te provale također su dobile značajan prostor u medijima te su produbile antagonizme između ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.

“POLICIJA TREBA BITI GLAVNI STUP SIGURNOSTI Republike Hrvatske. Potpuno idem do kraja, bitno je naglasiti da nije sve onako kako je do sada prikazano, vrlo je moguće da se radi o ljudima iz sustava koji su pokušali diskreditirati policiju. Nisam pobornik teorija urote, no ima onih koji od svojih uskih političkih interesa na vide interese Republike Hrvatske”, izjavio je Orepić sredinom prošlog tjedna za Dnevnik Nove TV. Te izjave zapravo pokazuju da Orepić sumnja da su Karamarkovi “profesionalci” zbog Karamarkove frustracije činjenicom da ne kontrolira policiju, organizirali internu predstavu i krađu kako bi se u javnosti diskreditirala policija. Ako je to i točno, to će se dokazati puno teže nego da je sa slučajem povezan Dolački. Međutim, Orepić to nije slučajno izjavio niti je Dolački slučajno suspendiran. Zato ne čudi što napetosti u vezi s tim slučajem ne jenjavaju. Stišavanju političkih tenzija zasigurno ne pridonosi ni to što su neki od pojedinaca koji su zbog te provale smijenjeni zapravo tehnički unaprijeđeni, odnosno prebačeni na nominalno manje zahtjevne poslove s većim osobnim primanjima.

Komentiraj


FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.