Prošlog tjedna u Dubrovniku, u sklopu 66. Dubrovačkih ljetnih igara, održan je veliki koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u ciklusu “Noćne serenate”, koji je pod ravnanjem gosta-dirigenta Đele Jusića izvodio njegove najveće evergreene, uz goste vokalnu klapu Kaše, klapu Neverin te soliste Davora Ercega, Krunu Težaka i Suzi Sokol. Orkestar je napunio devedeset godina postojanja i nekad se zvao Dubrovački festivalski orkestar, a 1992. promijenio je ime u Dubrovački simfonijski orkestar. S orkestrom su u njegovoj bogatoj povijesti nastupili najveći domaći i strani dirigenti i solisti, među kojima dirigenti Lovro pl. Matačić, Antonio Janigro, Zubin Mehta, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Vjekoslav Šutej, solisti David Ojstrah, Yehudi Menuhin, Uto Ughi, Stefan Milenkovich, Julian Rachlin, Mstislav Rostropovič, Monika Leskovar, Mischa Maisky, Svjatoslav Richter, Ivo Pogorelić, Dunja Vejzović, Ruža Pospiš Baldani, Inva Mula i brojni drugi. Godine 2005. orkestar je dobio najprestižniju domaću strukovnu nagradu, diplomu “Milka Trnina” za iznimne umjetničke dosege, a na Dan Županije, 12. svibnja 2015., dobio je priznanje za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu.

Ravnatelju Damiru Milatu ovo je drugi mandat na čelu orkestra; prvi je obnašao od 2000. do 2004., a od 2013. teče mu novi mandat.

“Velika je stvar što kao gradski orkestar radimo baš u ovom gradu tako bogate umjetničke tradicije, jer mnogo muzičara dolazi u Dubrovnik radi imidža i tradicije grada. Rijetkost je da tako mali grad od 50-60 tisuća stanovnika ima simfonijski orkestar, a stiže nam dosta umjetnika svjetske razine, pa uspostavljamo prijateljske odnose koji nadrastaju one profesionalne. Nemamo jako veliki budžet pa strane umjetnike ne možemo samo zadovoljiti honorarima, moramo im ponuditi još nešto, a to su druženje i međusobna edukacija. Mnogi od njih kada dođu u Dubrovnik, kažu da je to san u koji se moraju vratiti. To je naša prednost”, pojašnjava Milat, uvjeren da ih grad čak nadahnjuje i u umjetničkoj interpretaciji.

“Patrick Gallois, jedan od najboljih svjetskih flautista – u međuvremenu je postao i dirigent – odmah je pristao da ponovo dođe u Dubrovnik kad sam ga kontaktirao. Uroš Lajovic također, a i naš glavni dirigent u mojem prvom mandatu Nicholas Milton iz Australije, koji je danas priznati dirigent, voli doći k nama nekoliko dana da vidi život grada i da se družimo”, navodi Milat.

Dirigentu Tomislavu Fačiniju, koji honorarno obavlja posao glavnog dirigenta, produžit će ugovor o suradnji jer je orkestar njime zadovoljan, uz suradnje s Christophom Campestrinijem i Noamom Zurom te počasnim šefom-dirigentom Pavlom Dešpaljem. Ravnatelj ističe kako u početku strani glazbenici ne očekuju da će ih u Dubrovniku dočekati Njujorška filharmonija, ali se onda iznenade razinom orkestra. “Ta razina će biti još bolja jer su u tijeku pripreme za još nekoliko audicija za slobodna radna mjesta. Objavljujemo ih u najpoznatijim svjetskim glazbenim časopisima, kako bi nam se prijavilo više dobrih kandidata. Počeli smo s time prošle godine, a iduće audicije bit će sve kvalitetnije.” Tvrdi da uvijek daju prednost domaćim kvalitetnim glazbenicima, iako su kriteriji audicije takvi da se to teško može uvijek poštovati.

“Prva etapa audicije funkcionira tako da komisija sluša prijavljene muzičare iza zastora, ne vidi ih, nego ih samo čuje, tako da nema namještanja. S rastom kvalitete idu veće turneje, pa ćemo moći predstavljati Dubrovnik i Hrvatsku u zaista najboljem svjetlu”, navodi Milat.

Već sad u orkestru je angažirano nekoliko stranih muzičara, ali Milat je uvjeren da će ta konkurencija biti još veća i da će moći financijski odgovoriti na te zahtjeve, bez obzira na tešku situaciju u hrvatskoj kulturi. “Nije ni muzičarima lako naći posao, u Europi ih ima mnogo kvalitetnih bez stalnog posla, pa bi im Dubrovnik sigurno odgovarao”, pojašnjava ravnatelj.

Sastav i veličina orkestra prilagođeni su prostoru Kneževa dvora, pa to utječe i na formiranje vrste i tipa programa. Broj od trideset i osam glazbenika tip je orkestra još iz doba Haydna i Mozarta, no često izvode i djela barokne glazbe, čime se oslobađa dio glazbenika, jer ne koriste za sve koncerte cijeli orkestar. “Kada dovodimo velika svjetska imena, pokušavamo napraviti barem jedan koncert komorne glazbe s našim umjetnicima. Tako smo surađivali s violinistom Julianom Rachlinom i Danielom Froschauerom, zamjenikom koncert-majstora Bečke filharmonije. Za druga djela romantike i 20. stoljeća koristimo ispomoć, ako nam za prošireni orkestralni program treba harfa, engleski rog i tromboni, ali veliki problem je nepostojanje prave koncertne dvorane. To će se jednog dana morati riješiti jer nas želi slušati mnogo više ljudi, a prostor je za njih premalen”, ističe Milat.

Ove godine pripremaju turneju po deset gradova sjeverne Italije, dok su prošle godine bili na turneji u šest gradova južne Italije, a u dogovoru je i turneja po Indoneziji te drugim europskim državama. Milat pojašnjava da ciljano osmišljavaju turneje jer svaka zahtijeva veliki financijski trošak. “Lako je negdje otići i potrošiti velika sredstva, ali je bitnije ići za tim da se orkestar razvija u kvaliteti, da se poboljšavaju instrumenti, uz suradnju s kvalitetnim dirigentima”, pojašnjava ravnatelj orkestra.

Milat kaže kako je vrlo važno da uz sezonski program nastupaju što više na festivalima, i to na onima koje sami organiziraju. Tako su osmislili festival opernih arija Tino Pattiera, u čast velikog opernog pjevača porijeklom iz Cavtata, a poslije Dubrovačkih ljetnih igara, 26. kolovoza, održat će se Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto. “Osmislili smo taj festival još dok je naš honorarni glavni dirigent bio Mladen Tarbuk, danas glavni intendant Dubrovačkih ljetnih igara. Od četrnaest festivalskih koncerata jedan je uvijek jazz koncert, pa će ove godine nastupiti Matija Dedić na klaviru i gitarist Dario Jurković, a od gostiju nam dolaze austrijski dirigent Christoph Campestrini, australski dirigent Nicholas Milton i njemački dirigent Stefan Sanderling koji je snimio tri albuma s Londonskom filharmonijom. Dogodine ćemo osmisliti još jedan zanimljiv festival radnog naziva “Pet otoka”. Pokrit ćemo u pet dana pet otoka, Lastovo, Korčulu, Mljet, Lopud i Supetar, gdje ćemo se programom prilagoditi publici. Uz operne arije, izvodit ćemo i filmsku glazbu te latinoameričke popularne kompozicije, baš za ljetnu publiku”, pojašnjava Milat.

Iako ove godine nisu kao festivalski orkestar nastupili na otvaranju Igara, nastupit će 10. kolovoza u ciklusu “Noćnih serenata”, s poznatom pjevačicom sevdalinki Amirom Medunjanin i pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka. Ravnatelj tvrdi da im je za ta ljetna planiranja veliki problem to što program koncerata na Dubrovačkim ljetnim igrama svake godine kasni, pa ne mogu unaprijed i na vrijeme osmišljavati druge koncerte te da bi sada već trebali imati raspored za 2016. pa čak i za 2017., kako bi inozemnim turističkim agencijama već ove godine dali informacije za iduće sezone. Tako se događa da orkestar ima prebukiran raspored ili prazni hod od puna dva tjedna, što je veliki problem jer on treba intenzivno nastupati upravo tijekom ljeta, kada u županiji ima najviše ljudi, u jeku turističke sezone. Milat ističe da su veliki problem orkestra i financije, a ušli su u manji prostor, u Slanicu, koja je dio Revelina i ne odgovara uvjetima rada orkestra niti omogućava da se on proširi. “Intenzitet ljetnih nastupa tjera nas da imamo stalne probe od svibnja do listopada i siguran sam da smo u cijeloj državi orkestar koji najviše radi. Trebali bismo imati dvoje voditelja orkestra, što zahtijeva više novca i nadam se da će Ministarstvo kulture pomoći barem malo u tome, ako ne za dodatnog voditelja, onda barem za neke domaće i inozemne turneje ili za dobivanje adekvatnijeg prostora za probe. Tijekom osamdesetih godina postojala je tzv. Festivalska taksa, iz koje su se sufinancirale Igre, a time i orkestar, koji je bio znatno veći od današnjeg. Uvođenje takse, koja bi se mogla zvati kulturna taksa, omogućilo bi veće financije Igara i našeg orkestra, kao i drugih kulturnih ustanova, tim više što orkestar treba imati vrlo kvalitetnu koncertnu sezonu tijekom cijele godine. Vjerujem da bi Ministarstvo kulture moglo pomoći u gore navedenim aktivnostima i zakonskim rješenjima. Mi smo kvalitetan orkestar s motiviranim muzičarima, koji ima gdje nastupati, pa nam zato trebaju bolji prostor i financije”, zaključuje ravnatelj Damir Milat.

Komentiraj

FOTO:ARHIVA DUBROVAČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.