Bivši izraelski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Shimon Peres preminuo je u srijedu, dva tjedna nakon što je pretrpio težak moždani udar, objavio je njegov liječnik, i ta vijest izazvala je izljeve tuge u zemlji i svijetu za voljenim državnikom.

Peres (93) umro je u snu oko tri ujutro po lokalnom vremenu kazao je dr. Rafi Walden, koji je i Peresov zet za AFP.

Bio je okružen članovima obitelji, kazao je izvor blizak bivšem predsjedniku za AFP.

Američki predsjednik Barack Obama odmah je odao počast Peresu kao prijatelju koji “nikad nije odustao od mogućnosti postizanja mira”.

“Malo je ljudi s kojima dijelimo ovaj svijet koji mijenjaju tijek ljudske povijesti, ne samo svojom ulogom u ljudskim zbivanjima nego zbog toga što šire naše etičke horizonte i sile nas da više od sebe očekujemo”, navodi se u Obaminoj izjavi.

“Moj prijatelj Shimon bio je jedan od tih ljudi”.

Bivši predsjednik Bill Clinton, koji je pomogao postizanju mirovnog sporazuma iz Osla u 1990-ima kazao je da je “Bliski istok ostao bez gorljivog zagovornika mira i pomirbe”.

“Nikad neću zaboraviti koliko je bio sretan prije 23 godine kad je potpisao mirovni sporazum iz Osla na travnjaku Bijele kuće najavljujući razdoblje nove nade u izraelsko-palestinskim odnosima”, naveo je Clinton u priopćenju.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je “duboku tugu” a vođa oporbe Isaac Herzog, predsjednik dugugodišnje Peresove stranke rada kazao je kako će ostati zauvijek upamćen kao ikona izraelske povijesti”.

Njemački predsjednik Joachim Gauck odao mu je priznanje podsjećajući na njegovu “snažnu volju za napredak mirovnog procesa s Palestincima”.

“Shimon Peres obilježio je Izrael kao rijetko koji političar… sa snažnim načelima kad se radilo o izraelskoj sigurnosti i snažnom voljom kad se radilo o unaprijeđenju mirovnog procesa s Palestincima, napisao je Gauck u pismu predsjedniku Reuvenu Rivlinu. “Unatoč zločinima nad njegovom obitelji u holokaustu Shimon Peres pružio je ruku Nijemcima i zbog toga smo mu silno zahvalni”, napisao je Gauck.

Peres je obnašao gotovo svaku važnu dužnost u zemlji, služeći po dva mandata kao premijer i predsjednik što je uglavnom ceremonijalna dužnost od 2007. do 2014.

Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1994. zajedno s premijerom Yitzhakom Rabinom i palestinskim vođom Jaserom Arafatom za ulogu u postizanju mirovnih sporazuma iz Osla koji su predvidjeli neovisnu palestinsku državu.

Jastreb koji se pretvorio u golubicu uživao je poštovanje i u Izraelu i u inozemstvu.

Peres je ležao u bolnici nedaleko Tel Aviva od 13. rujna kad je primljen zbog toga što se loše osjećao te je pretrpio moždani udar s unutarnjim krvarenjem. Bio je pod sedativima i na aparatu za umjetno disanje na jedinici intenzivne njege.

No prošlog je tjedna bilo znakova poboljšanja i 18. rujna liječnici i njegov ured objavili su kako planiraju postupno ukidati sedative i skinuti ga s aparata za disanje kako bi vidjeli reakciju.

No u utorak njegovo se stanje naglo pogoršalo i počeo se boriti za život. Članovi obitelji okupili su se u bolnici.

U siječnju Peres je dva puta hospitaliziran zbog problema sa srcem.

Peres je nastojao biti aktivan unatoč visokim godinama posebno na događajima koje je organizirao Peresov centar za mir.

Rođen u Poljskoj 1923.  Peres je emigrirao u dobi od 11 godina Palestinu koja je bila pod britanskom upravom.

Pridružio se cionističkom pokretu i upoznao Davida Ben-Guriona koji će postati njegov mentor i prvi izraelski premijer.

Peres je sa samo 29 godina postao upravitelj tadašnjeg ministarstva obrane koje se tek stvaralo.

Osim njegovih postignuća pred očima javnosti bio je i pokretačka snaga razvoja izraelskog tajnog nuklearnog programa.

Peres je jednom priznao da je tajna njegove dugovječnosti bila svakodnevna tjelovježba, umjerena prehrana i jedna ili dvije čaše dobrog vina.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.