Švedska useljenička politika vjerojatno je među najdarežljivijima u svijetu, ali ta medalja ima i drugu stranu – poraznu statistiku integracije useljenika u švedsku radnu snagu.

Slabo zapošljavanje useljenika, što je temelj prihvaćanja u društvo, pomoglo je stvaranju etničke niže klase i dovelo je u pitanje otvorenost švedskog uma prema strancima i potaknulo jačanje krajnje desnice. Gotovo isto događa se i u drugim nordijskim zemljama.

“Nisam došao u Švedsku zbog socijalne pomoći”, kaže Mahad Mohamed Muse, 27-godišnji anesteziolog koji nedavno pronašao posao u ‘duty free shopu’ na aerodromu u Stockholmu.

“Želim samo da mi se dopusti da živim svoj život u skladu sa svojom naobrazbom”, dodao je.

Rođen u Saudijskoj Arabiji od somalskih roditelja, Muse je stigao u Švedsku u siječnju 2014. i dobio stalno boravište dva mjeseca poslije. Kaže da se od tada javio u 25 bolnica i medicinskih centara tražeći posao, ali nije dobio nijedan odgovor.

 

  • Izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2013. kaže da je stopa nezaposlenosti švedskih državljana rođenih u inozemstvu triput veća nego rođenih Šveđana. Slično je u Norveškoj, Danskoj i Finskoj.

 

Švedska i druge nordijske zemlje godinama su cilj tisućama izbjeglica zbog svoje tradicionalne otvorenosti, jake ekonomije, sigurnosti i socijalne zaštite.

Švedska sirijskim izbjeglicama automatski daje boravište i prihvaća više azilanata po glavi stanovnika od bilo koje europske zemlje.

Većina Šveđana ponosna je povijest prihvaćanja useljenika koja seže još iz doba prevrata u Čileu 70-godina prošlog stoljeća, preko izbjeglica iz iračko-iranskog rata 80-ih, i sve do danas. Mnoga useljenička predgrađa sadrže živopisna igrališta i dobro održavane parkove, suprotno od getoiziranih imigrantskih čevtrti u, primjerice, Parizu.

Ali sada vlada osjećaj da nekoć homogeno društvo temeljeno na snažnom socijalnom sustavu polako puca.

Oko 15 posto Šveđana rođeno je u inozemstvu, slično kao u Sjedinjenim Državama i dvostruko više od europskog prosjeka. Istodobno, nejednakost raste brže nego u većini razvijenih zemalja.

To pomaže uzletu krajnje desnice čiji argumenti o ugroženosti radnih mjesta i toliko dragocjene socijalne stabilnosti padaju na plodno tlo.

Protuseljeničke stranke dio su koalicijskih vlada u Finskoj i Norveškoj, dok su u Danskoj i Švedskoj među najjačim strankama u anketama.

“To nije pitanje količine primljenih izbjeglica. To je pitanje neuspjeha integracije”, rekla je ministrica rada Ylva Johansson.

Diskriminacija, birokracija, sindikati i strogi zakoni o radu otežavaju zapošljavanje jeftine radne snage i u kombinaciji s teškoćama u učenju švedskog pridonose neupješnoj integraciji.

Šveđani se šale da imaju najobrazovanije taksiste na svijetu. Nerijetko ih voze inženjeri iz Iraka i drugih zemalja.

Otprilike 81 tisuća migranata zatražila je 2014. azil u Švedskoj. Jedino je Njemačka primila više zahtjeva. Za zemlju kojoj radno sposobno stanovništvo stari to je dobra vijest, ali samo ako novopridošlice dobiju posao.

 

  • Izbjeglice iz Sirije, Afganistana i Eritreje trebaju smještaj, obrazovanje i posao. Ali malo ih govori švedski, što je golema prepreka u traženju posla. Useljenici dobiju besplatne sate jezika, ali segregacija u stanovanju i školovanju znači da znanje švedskog ostaje samo osnovno.

 

Švedska se osvijestila na problem niže etničke klase kad su 2013. izbili neredi u useljeničkim predgrađima Stockholma.

Srce nereda bila je četvrt Husby, koja je nadohvat ruke od središta švedske IT industrije u Kisti. Ali mnogi se mladi žale da im je radno mjesto izvan dosega.

“Osoba čije prezime zvuči švedski mora u prosjeku poslati deset prijava da bi ga pozvali na razgovor za posao. Nekom Muhamedu Aliju treba barem dvadeset”, kaže analitičar Moa Bursell.

Kranje desni Švedski demokrati, koji su na izborima prošle godine udvostručili podršku na 13 posto, sada u anketama dobivaju oko 20 posto.

Njihov čelnik Jimmie Akesson tvrdi da je integracija nemoguć projekt jer je razina useljavanja previsoka.

Ali se Mus, anesteziolog, i dalje nada da će pronaći posao u nekoj bolnici. “To mi je motiv za ustajanje svakoga jutra”.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.