Ministar znanosti, obrazovanja i športa Predrag Šustar izjavio je u ponedjeljak kako osobno smatra da se se u našim školama ne uči dovoljno o Jasenovcu i holokaustu, te da generalno zaostajemo u suočavanju s prošlošću što bismo, ocijenio je, trebali učiniti na znanstvenim, mirnim, stručnim i civiliziranim osnovama.

Šustar je uvjeren da upravo na znanstven, miran, stručan i civiliziran način treba poučavati cijelu hrvatsku prošlost – kako one njezine faze koje su bile uspješne i na koje možemo biti ponosni tako i one koje su bile sramotne. To je suočavanje s prošlošću, rekao je ministar odgovarajući na niz novinarskih pitanja, među kojima i o poučavanju u holokaustu u hrvatskim školama, nakon što je u ponedjeljak sudjelovao na konferenciji za novinare na kojoj je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) predstavljen rad Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ).

“Kada se gleda na iskustva poučavanja o holokaustu u zemaljama razvijene demokracije u središnjoj Europi, ali i u Njemačkoj i Austriji, očito je kako mi u Hrvatskoj iz tih primjera nismo ‘izvukli’ u dovoljnoj mjeri pouku”, rekao je ministar i dodao kako o tomu treba raspravljati jer je i to dio procesa suočavanja s prošlošću. Šustar je siguran kako je to “najbolja moguća investicija” rekavši kako pri tomu “ne bi ‘izmišljao toplu vodu’ jer ono što su napravile razvijene demokracije u našem susjedstvu moramo konačno napraviti i mi u Hrvatskoj”.

 

  • Smatra kako je to zadaća “naših generacija” potkrijepivši to primjerom kako bi volio da njegove kćeri – od kojih je jedna srednjoškolka, a druga ide u osnovnu školu, na zanimljiv način uče o tome dijelu hrvatske povijesti, pa tako i o razdoblju holokausta, i uspoređuju to sa sličnim iskustvima zemalja u susjedstvu, kako bi se prevenirali problemi i potaknuli dobri demokratski standardi.

 

Zaključio je kako u našim školama treba više poučavati o holokuastu, to poučavanje bolje osmisliti i tu vidi šansu u pomoći koju može pružiti Cjelovita kurikularna reforma kako bi taj program bio što kvalitetniji. Potvrdno je odgovorio i na pitanje novinara znači li to da bi učenici trebali češće posjećivati Jasenovac i dodao kako bi, uz terorijski dio poučavanja povijesti, učenici doista trebali više odlaziti kako u Knin i Vukovar, tako i u Jasenovac i u tome, uvjeren je Šustar, treba dati potporu učiteljima kako bi djeci na pravedan i civiliziran način prenijeli sve informacije.

Ministar je odgovarao i na niz drugih pitanja novinara, a osvrnuo se i na novinarsku primjedbu kako je predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u ponedjeljak ustvrdio da je u Hrvatskoj na djelu pravosudna diskriminacija dijela građana kojima je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred sudovima, u vezi s tužbama za osnovice za jubilarne nagrade za 2013. godinu, te da su sudovi u pojedinim hrvatskim gradovima donoslili različite presude. Šustar je odgovorio kako ne može komentirati sudske presude, ali je uvjeren da se započeti socijalni dijalog treba nastaviti, a jedna od tema bit će i jubilarne nagrade.

Jedno od pitanja bilo je i što će se učiniti s 18 asistenata u nastavi u Primorsko-goranskoj županiji jer od 2. svibnja za njih više neće biti novca. Ministar je istaknuo kako je to jedno od pitanja o kojima treba dobro razmisliti dodavši kako se nada da će Vlada i poboljšati uvjete rada asistenata u nastavi. Novinare je zamolio za razumijevanje što na tako ozbiljno pitanje ne može odgovoriti ad hoc jer je, rekao je, potrebno vrijeme da se na to pitanje pronađe što kvalitetniji odgovor.

Novinare je zanimalo i što će biti s provedbom Cjelovite kurikularne reforme s obzirom na podatak da ove godine u Europskome socijalnom fondu nije predviđen novac za tu hrvatsku obrazovnu reformu. Šustar je odgovorio kako je Vlada u proračunu osigurala novac za sadašnju fazu provedbe te da se ne odustaje od eksperimentalne provedbe na jesen, ali da je sada najvažnija javna rasprava koja je na pomoć dokumentu Cjelovite kurikularne reforme. Ponovio je poziv svima da se uključe u javnu raspravu te objasnio da će nam novac iz Europskoga socijalnoga fonda biti raspoloživ onda kada se za taj novac prijavimo nakon što, rekao je, za to dođe vrijeme, odnosno kada se ispoštuje postojeća procedura.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.