Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica.

Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom).

Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.

“Europa je naša zajednička budućnost”, stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.

Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj.

Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.

U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija – Europa više brzina – koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.

Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.

“Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu”, kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.

“Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti”, glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.

Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.

Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta – jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.

I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.

Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.
Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.

Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.