Turizam i prometno povezivanje mogu biti temelji zajedničkih interesa država zapadnog Balkana od kojih bi svi imali višestruke koristi, a uz jačanje gospodarstva potaknuli bi i gradnju boljih politilkih odnosa, zaključili su u subotu u Sarajevu poduzetnici jugoistočne Europe na skupu koji se održava uz sastanak šefova država regije u okviru procesa Brdo-Brijuni.

“Summit 100” pokrenut je 2013., a ovogodišni susret u Sarajevu okupio je stotine sudionika s ciljem razmjene iskustava i jačanja regionalne gospodarske suradnje.

Ministar gospodarskog razvitka i tehnologije Slovenije Zdravko Počivalšek ocijenio je da je turizam neka vrsta regionalnog zlatnog rudnika čiji potencijali niti iz bliza nisu dovoljno skorišteni.

Počivalšek koji je prije preuzimanja ministarske dužnosti bio dugogodišnji direktor Termi Olimia kazao je kako u Soveniji turizam smatraju iznimno vitalnom gospodarskom granom koja je u 2016. ostvarivala trinaest posto BDP-a i zapošljava 45 tisuća ljudi.

U prošloj je godini Slovenija zaradila rekordrnih 2,2 milijarde eura od inozemnih gostiju. To može biti poticajno i za Hrvatsku koja svoj višestruko veći prihod od turizma temelji na ponudi tijekom nekoliko ljetnjih mjeseci, rekao je slovenski ministar. Uz razvitak koncepta cjelogodišnjeg turizma, drži on, Hrvatska bi mogla značajno uvećati do sada ostvarivane prihode.

“Slovenije i Hrvatska se ne moraju slagati ni u čemu no suglasili smo se o zajedničkim promocijama u Kini, Japanu i na dalekim tržitima. To je dobar primjer kako turizam može poboljšati suradnju i na političkom planu jer gospodarstvenici bolje od političara znaju gdje je prostor za zajedničke projekte”, kazao je slovenski ministar.

Državna tajnica u Minstarstvu turizma Crne Gore Daliborka Pejović suglasila se kako bi više suradne u regiji u razvitku turizma svima donio koristi.

“Svi se trudimo što prije stići do Bruxellesa a ne trudimo se posebice stići jedni do drugih”, kazala je Pejović.

“Dostupnost regije”, po njezinu sudu, jedan je od ključnih problema. Nema integriranog planiranja niti projekata pri čemu je poseban problem to što se zanemaruje koliko je za turizam važan zračni prijevoz jer sve vše ljudi žele izravna i udobna putovanja.

Uz infrastrukturu nužno je osigurati i kvalitetnu radnu snagu a Pejović je priznala kako je to problem Crne Gore ali i regije pa tako i Hrvatske.

“Pitanje je hoćemo li mi generirati domaće kadrove u turizmu ili ćemo od domaćih kadrova praviti kmetove koji rade za nekoga tko dolazi iz inzemstva”, kazala je Pejović.

Ocijenila je i kako je balkanska neracionalnost rezultirala je “prošnjom” europskih fondova uz dupliciranje infrastukturih kapaciteta poput onih nužnih za nadzor na granicama.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je kako prometna infrastruktura predstavlja limitirajući faktor za razvitak gospodarstva pa je stoga potrebno više ulaganja u regionalne projekte.

Necarinske i druge “nevidljive zapreke” poseban su problem jer se neke zemlje na granicama time pokušavaju štititi kako bi zapravo rješili unutarnje probleme koje same proizode.

Oko toga bi se trebalo dogovoriti uključujući međusobno priznavanje dokumenata na granici, primjerice laboratorijske nalaze o kvaliteti hrane izdane od akreditiranih laboratorija što sada nije slučaj, sugerirao je Šarović.

“Možda bi cijela regija mogla uspostaviti tu vrstu standarda čime bi se izbjegla čekanja i zastopji na granicama. Zagovornik sam te ideje jer bi regionalni pristup i više zajedničkog rada svima pomogao. Izražavam spremnost BiH da bude dio takvog rješenja važnog za cijelu regiju”, kazao je Šarović.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.