Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kazao je u petak na Općinskom kaznenom sudu kako su tvrdnje Josipa Manolića da je bio suradnik Udbe, a zbog čega ga je tužio za klevetu, “obična laž u funkciji političkog obračuna” plasirana u tjedniku Nacional u vrijeme kada je počeo zagovarati lustraciju.

Karamarko je u petak je dao iskaz nakon što je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) obavijestila sud da nema podataka o eventualnoj suradnji Karamarka s bivšom Udbom.

Komentirao je i Manolićeve tvrdnje da je bio među onima koji su tijekom 80-ih godina “obrađivali” Franju Tuđmana dok je ovaj bio u “debeloj oporbi prema postojećoj vlasti”, ocijenivši ih običnom glupošću, dodajući da je sve rečeno u odgovoru SOA-e.

Na upit zašto ga je Manolić povezao s Udbom Karamarko je kazao da je to zbog njegovih nastojanja da se u Hrvatskoj primjene europske uredbe o obračunu s totalitarnim sustavima. Prema njegovim riječima, postojale su interesne skupine kojima nije odgovaralo da bude predsjednik HDZ-a, a ni potpredsjednik Vlade.

Karamarko je rekao i kako Manoliću nije odgovaralo da se otvori pitanje njegove uloge u sustavu bivše države te da je Manolić zbog svoje funkcije u obavještajnim službama morao znati da je sve što je izjavio o njemu neistina. “To što je gospodin Manolić rekao za mene isto je kao da ja za njega kažem da je radio za Gestapo”, rekao je Karamarko.

Ispričao je kako je 80-ih, kada je prema Manolićevim tvrdnjama surađivao s Udbom, bio student i član nekoliko vjeronaučnih zajednica te je zbog toga, ali i zbog pjevanja domoljubnih pjesama, ‘upao u oči’ tadašnje Službe državne sigurnosti koja je pratila stanje na Sveučilištu i pojavu hrvatskog nacionalizma. Istaknuo je i kako je nakon hodočašća u Rim 1981. završio na ispitivanju. Da je bio predmet obrade tadašnje službe sigurnosti te da mu je 1984. oduzeta putovnica jer je navodno tijekom boravka u inozemstvu štetio ugledu tadašnje SFRJ.

Karamarko je istaknuo i kako je pročitao brojne svoje životopise u kojima je jedino točno bilo njegovo ime te da je odlučio to sudskim putem ‘raščistiti’. Naglasio je i kako su se objede protiv njega intenzivirale kada je došao na čelo HDZ-a, a i kasnije kada je postao potpredsjednik Vlade. Osvrnuo se i na, prema njegovim riječima, opskurne portale u kojima su se iznose tvrdnje kako ga je tijekom 80-ih policija uhvatila s ukradenim aparatima zbog čega je pristao surađivati sa sigurnosnom službom bivše države, ocijenivši da je riječ o glupostima.

Manolić i njegov odvjetnik Željko Žganjer, koji su trebali nastaviti ispitivanje Karamarka, najavili su da imaju puno pitanja koje će moći postaviti na idućem ročištu zakazanom sredinom prosinca.

Ročište koje je u petak održano na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu uslijedilo je nakon neuspješnog mirenja u svibnju na kojem se Karamarko nije pojavio, a nakon kojeg je Manolić kazao da stoji iza svojih izjava u Nacionalu.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u Nacionalu u lipnju prošle godine. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti (SDS), koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost “zbog političkih motiva i u predizborne svrhe”.

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva ‘Trs’. Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić ga želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.

Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.

Komentiraj

FOTO:Luka Stanzl/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.