Sudac Ustavnog suda Miroslav Šeparović bio je u sukobu interesa prilikom prošlotjednog odlučivanja Ustavnog suda o suspenziji Obiteljskog zakona. Ustavni sud odlučio je prošloga tjedna pokrenuti postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona, a dok to traje, obustavljeno je izvršenje po njemu određenih svih akata i radnji te će se do konačne odluke Ustavnog suda primjenjivati stari Obiteljski zakon. Miroslav Šeparović u ovom je predmetu bio sudac izvjestitelj Ustavnog suda, iako se trebao izuzeti iz cijelog predmeta jer je blisko povezan s Dubravkom Hrabar, predstojnicom Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dubravka Hrabar jedna je od najvećih kritičarki novog Obiteljskog zakona i od prvog dana zalaže se za njegovo ukidanje, a po tvrdnjama upućenih pravničkih izvora, glavni razlog tome je što ju ministrica Milanka Opačić svojedobno nije postavila na čelo radne skupine za izradu zakona, nego je taj posao prepustila osječkom Pravnom fakultetu i predstojnici katedre Branki Rešetar. Uz to Dubravka Hrabar je neko vrijeme provela i kao pravna savjetnica udruge U ime obitelji, a ta je udruga jedan od podnositelja prigovora za ustavnost Obiteljskog zakona.

[quote_box_center]

  • Sudac Ustavnog suda Miroslav Šeparović bio je u sukobu interesa prilikom prošlotjednog odlučivanja Ustavnog suda o suspenziji Obiteljskog zakona
  • Miroslav Šeparović u ovom je predmetu bio sudac izvjestitelj Ustavnog suda, iako se trebao izuzeti iz cijelog predmeta jer je blisko povezan s Dubravkom Hrabar, predstojnicom Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
  • Dubravka Hrabar je neko vrijeme provela i kao pravna savjetnica udruge U ime obitelji, a ta je udruga jedan od podnositelja prigovora za ustavnost Obiteljskog zakona

[/quote_box_center]

BUDUĆI DA JE MIROSLAV ŠEPAROVIĆ KRAJEM 2013. godine doktorirao na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu s temom “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske” i da mu je mentorica bila upravo Dubravka Hrabar, za očekivati je bilo da se on iz ovog slučaja izuzme.

“Miroslavu Šeparoviću polazniku poslijediplomskog doktorskog studija iz građanskopravnih znanosti i obiteljskopravne znanosti odobrava se tema doktorske disertacije s naslovom ‘Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske’. Za mentora pri izradi doktorske disertacije imenuje se prof. dr. sc. Dubravka Hrabar”, piše u odluci Pravnog fakulteta koja je objavljena na službenim stranicama.

Osim što je bila mentorica Miroslavu Šeparoviću, Dubravka Hrabar je krajem prošle godine bila i govornik na prezentaciji knjige Miroslava Šeparovića “Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske”. Dubravka Hrabar je na prezentaciji knjige hvalila Šeparovićevu knjigu te ga je nazvala “uvaženim sucem Ustavnog suda čiju je knjigu bilo intrigantno čitati”.

“U knjizi sam našla odgovore na mnoga pitanja, napisana je pitkim jezikom, a resi je jasan izražaj i nedvosmislenost zaključaka. Usuđujem se reći da je ova knjiga nezaobilazno štivo za svakog civilista, svakog obiteljskog suca i odvjetnika. Bit će vrijedna literatura za studente i postdiplomante. No, jednako je tako važna i za nas teoretičare jer možemo reći – konačno habemus papam, habemus librum!“, rekla je na promociji knjige Dubravka Hrabar, a samo nekoliko tjedana kasnije Miroslav Šeparović zastupao je pred Ustavnim sudom odluku u kojoj je ona imala direktni interes da se odluči gotovo upravo onako kako je Ustavni sud i odlučio.

MEĐUTIM, TO JE SAMO JEDNA OD POVEZNICA IZMEĐU DUBRAVKE HRABAR, Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ustavnog suda zbog kojih je upitna odluka o blokadi Obiteljskog zakona. Naime, ocjenu ustavnosti traži 18 različitih predlagatelja među kojima je i udruga U ime obitelji Željke Markić, a u kojoj je aktivna i Dubravka Hrabar. Bez obzira na to što je Dubravka Hrabar nekoliko puta istupala u javnosti zajedno s članovima ove udruge, Ustavni sud za mišljenje o prigovorima na ustavnost Obiteljskog zakona pitao je i Katedru za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu koju vodi upravo Dubravka Hrabar.

Ustavni sud se tako doveo u situaciju da Dubravka Hrabar ocjenjuje prigovore na Obiteljski zakon koje je vrlo vjerojatno ona sama pisala. Uz Dubravku Hrabar, jedina redovna profesorica na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu je Aleksandra Korać Graovac, nećakinja vojnog ordinarija Jurja Jezerinca i članica Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax. Aleksandra Korać Graovac također se bori protiv Obiteljskog zakona od njegovog donošenja, a preko Komisije Iustitia et Pax bila je aktivna i u kampanji za referendum o braku. Zanimljivo i da je suprug Aleksandre Korać Graovac, Gregori Graovac stalni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. Usprkos tome, Ustavni je sud od Katedre za Obiteljsko pravo zatražio mišljenje o Obiteljskom zakonu.

“Dubravka Hrabar tvrdi da sama činjenica da su tri od četiri hrvatske katedre za Obiteljsko pravo dale negativno mišljenje o Obiteljskom zakonu govori o slabostima zakona. Međutim, na Fakultetima Zagrebu, Splitu i Rijeci rade samo četiri profesora. U Zagrebu Dubravka Hrabar i Aleksandra Korać Graovac te po jedan profesor u Splitu i Rijeci. Riječ je o dobro povezanim profesorima koji su bili jako povrijeđeni kada je za šeficu Stručne komisije za izradu novog Zakona izabrana Branka Rešetar iz Osijeka. Dati njima da pišu stručna mišljenja za Ustavni sud je suludo jer ta mišljenja nikako ne mogu biti objektivna”, rekao je za Nacional bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.

Koliko je zapravo neprimjereno da je Ustavni sud zatražio mišljenje od Katedre za obiteljsko pravo u Zagrebu, govori i podatak da je Dubravki Hrabar u srpnju prošle godine sudski dokazano da je radila mobing nad tadašnjom suradnicom na Katedri Ivanom Milas Klarić.

NEPRAVOMOĆNOM PRESUDOM SUD JE KAZNIO Pravni fakultet u Zagrebu s 200 tisuća kuna jer nije zaštitio Ivanu Milas Klarić, tadašnju docenticu na Katedri za obiteljsko pravo, od mobinga koji je duže vrijeme nad njom provodila njezina šefica Dubravka Hrabar. Sud je nakon godinu i pol dugog postupka utvrdio da je Dubravka Hrabar mladu asistenticu psihički zlostavljala i ponižavala u cilju ugrožavanja njezina ugleda, časti i ljudskog dostojanstva. Ovo je jedna od rijetkih presuda za mobing uopće, a sasvim sigurno među prvima, ako ne i prva presuđujuća u akademskoj zajednici. Zanimljiv je razlog mobinga kojem je bila podvrgnuta Ivana Milas Klarić.

Ona je prihvatila sudjelovanje u radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona. Ministarstvo socijalne politike prvi put izradu tog dokumenta je povjerilo nekome izvan zagrebačke Katedre, osječkoj profesorici Branki Rešetar. Kad je Ivana Milas Klarić obavijestila da će, unatoč zaobilaženju zagrebačke Katedre, sudjelovati u izradi Zakona Dubravka Hrabar je, kako su tijekom postupka svjedočili brojne kolege, to doživjela kao izdaju te je na hitno sazvanom sastanku asistenticu nazvala izdajicom, pitala je “zašto se upušta u projekt koji će propasti”, najavila je da će ga “popljuvati”, što “znači, Ivana, da ćemo popljuvati i Vas” te da će se “to negativno ocjenjivati u Vašoj biografiji”.

U međuvremenu je Ivana Milas Klarić postala pravobraniteljica za djecu i jedna je od osoba koja brani novi Obiteljski zakon, dok je s druge strane Dubravka Hrabar nastavila svoje napade na Obiteljski zakon, a zahvaljujući svom prijateljstvu s Miroslavom Šeparovićem svoju je agendu mogla predstaviti i putem službenog mišljenja pred Ustavnim sudom.

I MIROSLAV ŠEPAROVIĆ IMA ZANIMLJIVU BIOGRAFIJU. Šeparović je bio ministar pravosuđa između svibnja 1995. i travnja 1998., upravo u razdoblju oko kojeg je formirana haaška optužnica zbog neprocesuiranja hrvatskih ratnih zločina. Šeparović se pravdao da njegovo ministarstvo nije bilo zaduženo za djela koja su počinile uniformirane osobe, ali je činjenica da je u njegovu mandatu Hrvatska ignorirala sustavne pljačke, palež i uništavanje imovine izbjeglih Srba. Šeparović je izbjegao uvrštenje u famoznu “zločinačku organizaciju” na čelu s Tuđmanom i Šuškom, ali se ipak zbog sukoba interesa morao odreći uloge branitelja Mladena Markača. Sud je ocijenio da bi Šeparović u Haagu mogao na kraju braniti sebe, a ne svog klijenta. Nakon toga Šeparović je imenovan za ravnatelja HIS-a, Tuđmanove tajne službe.

Dogodilo se to upravo u vrijeme kad je režimska represija protiv novinara, opozicije i drugih nepoćudnih društvenih elemenata bila u punom zamahu. Izdržao je godinu dana. Odstupio je na vlastitu inicijativu. U lipnju 1999., nakon što je Nacional objavio dokumente o namještanju nogometnog prvenstva uz pomoć tajnih službi, Šeparović je uhićen pod sumnjom da je on dostavio novinama dokumente označene kao državna tajna. Policija je izvršila pretres njegova stana, odnijela sef s povjerljivim dokumentima koje je zadržao nakon odlaska s dužnosti, bivši šef tajne službe nakratko je završio u zatvoru, a mediji, politika i cijela država digli se na noge. Šeparović je novinarima tumačio kako je riječ o osveti Ivića Pašalića. Pola godine kasnije Tuđman je umro, HDZ je sišao s vlasti, Ivić Pašalić ubrzo izgubio stranačku bitku s Ivom Sanaderom, a Šeparović je iz čitavog meteža izašao s aureolom žrtve i moralnog pobjednika i što je još važnije, s titulom miljenika novog vodstva HDZ-a, čija je siva eminencija bio njegov kum i prijatelj Vladimir Šeks. U nedostatku političkih funkcija, Šeparović se potom otisnuo u odvjetničke vode, a s povratkom HDZ-a na vlast izabran je u Vijeće za civilni nadzor tajnih službi. Nakon što je završio mandat u Vijeću za civilni nadzor tajnih službi, Šeparović je 2009. izabran za suca Ustavnog suda gdje proteklih šest godina slovi kao jedan od najutjecajnijih sudaca.

“SMATRAM DA JE USTAVNI SUD APSOLUTNO POGRIJEŠIO u ovom slučaju i da si je uzeo pravo koje nema. Ustavni sud je preuzeo ulogu zakonodavca. Ovoga puta bih mogao reći da Sud i gospodin Šeparović prepoznaju znakove vremena i jako dobro shvaćaju tko će uskoro preuzeti vlast i od koga će u budućnosti imati koristi”, izjavio je za Nacional Krunislav Olujić.

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.